Najviše prosjaka na području grada dolazi iz zemalja u okruženju, pri čemu prednjače prosjaci porijeklom iz Srbije, iako je Zakonom zabranjen ovakav vid zarade, rekli su u Centru javne bezbjednosti.
"U gradu postoji terenska kancelarija za odnose sa strancima koja daje rješenja o deportaciji prosjaka u zemlju porijekla, jer većina njih nema lična dokumenta niti dozvolu za boravak", kazao je Željko Domazet, zamjenik načelnika u CJB.
Poblem prosjačenja spada pod nadležnosti Centra za socijalni rad i Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
U Administrativnoj službi grada kažu da oni nemaju ništa s ovim društvenim i socijalnim problemom i da oni jedino što rade povodom prosjačenja je obraćanje MUP-u.
"Prosjačenje nije u nadležnosti lokalne zajednice, već pripada nadležnosti MUP-a i CJB i grad se u više navrata obraćao upravo ovim institucijama za suzbijanje sve veće pojave prosjaka na ulicama", istakao je Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada.
Najveći broj prosjaka je moguće vidjeti u večernjim satima u Gospodskoj ulici, pa čak i u lokalima i baštama duž ove ulice.
Jedan od njih, koji na ovaj način zarađuje, je i trinaestogodišnji dječak romske nacionalnosti iz Brčkog, bez desne ruke, koji je, kako kaže, došao u grad prije desetak dana.
"Na ovaj način sam počeo da zarađujem prije osam godina, zato što moji roditelji nisu zaposleni, a pored mene imaju još troje djece. Osim Banjaluke idemo i u druge gradove BiH, a u Banjaluku sam došao jer je najveći grad u RS, a samim tim se i više i najbolje zaradi", rekao je ovaj dječak.
On dodaje da za prenoćište pronalaze haustore i napuštene kuće, a ako ne pronađu ovakvu vrstu skoloništa, snalaze se tako što spavaju po parkovima i na kartonskim kutijama. Najviše zarade ima, kako kaže ovaj dječak, za vrijeme ljeta, kada dolaze turisti i stranci.
Pored maloljetnika, ovaj vid zarade primjenjuju i starija lica, koja nisu htjela otkriti koliko dnevno zarade i da uglavnom na "posao" izlaze od osam sati naveče, kada i najviše građana boravi na ulicama grada.
U Centru za socijalni rad kažu da je prosjačenje oblik sticanja materijalne dobiti korištenjem samilosti ljudi prema osobama koje se bave prosjačenjem.
Andrea Radonjić, socijalni radnik, objašnjava da iz ovoga često proističe zloupotreba koja se izražava kroz organizovani kriminal i eksploataciju lica, posebno djece, koja su priomorana na ovaj vid aktivnosti. To se odnosi na jedan broj lica s onesposobljenjem, najčešće fizičkom invalidnošću, ili na pripadnike marginalizovanih grupa.
Prihvatna stanica
Od 2005. godine Centar za socijalni rad je počeo projekat zbrinjavanja starih lica zatečenih u skitnji. Od početka projekta prihvatna stanica je smještena u JUSZ Socijalno-gerijatrijskom centru Banjaluka, gdje se lica koja policija zatekne u skitnji, nakon intervencije Hitne pomoći, smještaju na kraći period dok ne bude obezbijeđeno njihovo trajno zbrinjavanje. Od 2005. do 2008. godine u prihvatnu stanicu su primljena 73 lica, i to 26 žena i 47 muškaraca.