Vinogradi koji su do prije nekoliko godina bili rijetkost na širem području grada danas su češći, jer se sve veći broj ljudi opredjeljuje za ozbiljniju proizvodnju grožđa i vina.
Tradiciju uzgoja grožđa i proizvodnje vina u ove krajeve su donijeli Italijani, ali je zbog tadašnje privredne politike komunistička vlast prekinula tradiciju ove proizvodnje.
Vinogradarstvo je ponovo počelo da se razvija nakon rata, a među prvima koji su krenuli u proizvodnju bili su ljudi koji su zbog ratnih dešavanja doselili sa područja Dalmacije.
Rotari klub, u saradnji sa Udruženjem vinogradara Banjaluka, u posljednjih osam godina nastoji da na naše prostore vrati zaboravljenu tradiciju. Kvalitet vina je iz godine u godinu sve bolji, što su prilikom manifestacije "Dani vina 2009" potvrdili i eminentni stručnjaci iz zemalja u okruženju.
"U periodu poslije Drugog svjetskog rata vlasti su sistematski uništavale vinograde. Umjesto njih su uzgajani kukuruz, krompir i druge prehrambene kulture. Tako je tradicija proizvodnje vina potpuno zaboravljena, a većina poljoprivrednih proizvođača je smatrala da na ovom području i nije moguće uzgajanje kvalitetnih sorti grožđa. U širem području grada trenutno je pod vinogradima 30 hektara zemlje, a sve veći broj poljoprivrednika se preorijentiše na ovu vrstu djelatnosti", ističe Darko Dudurović, član Rotari kluba Banjaluka, i ističe da se umjesto mirisavke, koja je dosad bila najzastupljenija, uzgajaju najkvalitetnije sorte vinove loze.
Žarko Kožul, vlasnik vinograda koji se nalazi samo četiri kilometra od centra, kaže da se na vlastitom iskustvu uvjerio da na našem području mogu uspijevati kvalitetne sorte grožđa. Na manifestaciji "Dani vina 2009" njegovo i vino Željka Jungića iz Čelinca je proglašeno najboljim u kategoriji crvenih vina.
"Prije ovog rata sam živio u Dalmaciji, tako da sam ranija iskustva u proizvodnji vina primijenio ovdje. Godine 2004. sam zasadio vinograd koji se nalazi u naselju Lazarevo. Veoma sam zadovoljan urodom i kvalitetom, a neke sorte grožđa su pokazale čak i bolje rezultate nego na području Dalmacije", kaže Kožul.
Ističe da su se, osim vinskih, veoma dobro pokazale i sorte grožđa namijenjene za ishranu.
"Ljudi su u početku bili skeptični, ali sada sve više ljudi pokreće vlastitu proizvodnju", navodi Kožul i dodaje da je potrebno uložiti dosta ljubavi i truda.
Za dobre rezultate, objašnjava, potrebna je i pomoć stručnjaka.
"Vinogradarima su posebno pomogli savjeti profesora agronomije Nebojše Markovića iz Beograda, a i na našim prostorima imamo stručnjaka iz ove oblasti koji nam pomažu. Dobro su se pokazale sorte hamburg, lasta, gročanka i beogradska rana", kaže on.
Veliku pomoć vinogradarima pruža i vinarija "Tikveš" iz Makedonije, tako da su proizvođačima u nekoliko navrata bile omogućene posjete vinariji u Kaladarcima. Na edukativnim putovanjima zainteresovani su stekli saznanja o najnovijim dostignućima u oblasti proizvodnje vina, kao i sa dosadašnjim iskustvima koje je imala ova uspješna firma.
"Cilj edukacija je da proizvođači ne lutaju i da u što većoj mjeri izbjegnu greške koje su moguće i uobičajene kod onih koji nemaju dovoljno iskustava", kažu u Udruženju vinogradara Banjaluka.
Krediti
U Investiciono-razvojnoj banci (IRB) RS kažu da su za razvoj vinogradarstva, u sklopu programa o pokretanju mikrobiznisa, u ovoj godini bila predviđena kreditna sredstva u iznosu do 50.000 KM.
Ističu da su zahtjeve za ovim sredstvima mogli podnijeti samo sitni proizvođači, koji se ovom djelatnošću bave u okviru porodičnog biznisa.
"Nažalost, imali smo mali broj zahtjeva, tako da su u toku godine putem ove kreditne linije sredstva dodijeljena samo dvojici proizvođača. Pojedini vinogradari, registrovani kao preduzeća, dobili su kreditna sredstva putem drugih kreditnih linija koje su namijenjene za privredne subjekte", kaže Zoran Popović, portparol IRB RS.
Brend
Dosad je, kako saznajemo, samo jedan vinogradar zaštitio svoja vina, tako da se ona mogu naći i u prodaji.
"U toku je izgradnja još jedne vinarije, pa se u skorije vrijeme očekuje još jedno brendirano vino s ovog područja", rekao je Žarko Kožul.