Pojedina naselja ne mogu se pohvaliti ljepotom fasada na zgradama, a razlog što se oronule i oštećene fasade ne obnavljaju je besparica i nemogućnost postizanja kolektivnog dogovora.
"Neki od njih prikupljaju novac, ako se i dogovore, ali problem naprave podstanari koji nisu zainteresovani za ulaganje. Međutim, plaćamo održavanje liftova, ulaza, pa i nije lako sakupiti dobru volju i dovoljnu količinu novca da se ti problemi riješe", kazala je Mileva Stanar, stanarka zgrade u Kočićevom Vijencu.
Sabljić Darko, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kočićev vijenac, kazao je da najviše oronulih fasada ima u ulicama Radoja Domanovića, Kozarskoj te u naselju Đure Đakovića.
"To je objektivan problem, jer ima mnogo ljudi koji su neodgovorni, neće da plaćaju svje obaveze. Sve je do zajednica etažnih vlasnika, ne samo zbog fasada već se ne održavaju ni svjetla u stubištu, krov i vrata", naglasio je Sabljić.
Rade Trivić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Borik 1, rekao je da se ovo naselje počelo graditi 1972. godine, pa su zbog toga i fasade na zgradama propale.
"Na desnoj strani Ulice Živojina Mišića fasade su stare blizu 40 godina i po nekim građevinskim normama zrele su za renoviranje", kazao je on.
Prema njegovim riječima, dok je sve bilo društveno, nešto se i uspijevalo uraditi na zgradama, ali prije 15 godina izvršena je privatizacija i lokalna zajednice više ne učestvuje u finansiranju ovih radova.
S njim se složio i Oliver Gačić, predsjednik Sajveta mjesne zajednice Obilićevo 1, koji je kazao da ruinirane fasade narušavaju estetski izgled cjelokupnog naselja, pogotovo one u ulicama Cara Lazara i Carice Milice.
Milorad Arlov, predsjednik Zajednice etažnih vlasnika (ZEV) u Ulici Prve krajiške brigade, čiji je prostor u kategoriji ZEV-a nagrađen od strane grada za uređenje, kazao je da ljudi još žive u nekom starom sistemu misleći da će im neko drugiti obnoviti fasadu ili krov.
"Mi, kada smo kupili stanove, kupili smo i probleme. Dužni smo da održavamo svoje zgrade, jer su one privatno vlasništvo i nema niko pravo da radi nešto u njima osim stanara", kazao je Arlov.
Dodao je da se građani sami moraju registrovati u ZEV, te odrediti minimalnu cijenu od 20 do 80 feninga po kvadratnom metru za održavanje. Iz Administrativne službe grada ukratko su nam kazali da su stambene zgrade vlasništvo zajednice etažnih vlasnika i da su one dužne da ih održavaju.