Sigurna kuća, sklonište za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja, zbog nedostatka novčanih sredstava zatvorena je juče u 12 časova, zbog čega je skoro nezaštićeno ostalo osam žena i desetoro djece.
Djeca, koja su se morala zajedno sa majkama iseliti iz sigurne kuće, uzrasta su od godinu i po do 17 godina.
Amela Bašić-Tomić, koordinator u sigurnoj kući, kazala je da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS do juče nije uplatilo sredstva na račun sigurne kuće, iako je Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici propisano da sredstva za sigurnu kuću budu obezbijeđena iz budžeta entiteta do visine 70 odsto, a iz budžeta opština 30 odsto. Zbog toga je sigurna kuća zatvorila vrata za svoje štićenike.
"Zbog neispunjenja obaveza, odnosno neuplaćenih sredstava od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS prisiljeni smo da privremeno zatvorimo sigurnu kuću", istakla je juče Bašić-Tomićeva.
Ona je dodala da su već duže vrijeme insistirali da Vlada RS obezbijedi sredstva za zadovoljavanje elementarnih uslova u ovoj kući, ali da sredstva nije nikako uplatila.
"Obrazloženja iz resornog ministarstva su varirala od pozivanja na nedovoljno punjenje budžeta zbog globalne ekonomske krize do isticanja prioritetnijih kategorija koje trebaju pomoć", objašnjava Bašić-Tomićeva.
Prema njenim riječima, gradske vlasti su redovno uplaćivale sredstva, tako da je u ovoj godini jedini prihod ovoj kući bilo tih 18.000 KM, koje je grad uplatio. Međutim, ta sredstva su bila dovoljna samo za najneophodnije stvari, poput obezbjeđivanja uslova higijene i hrane, a u posljednje vrijeme stanari sigurne kuće jedva da su imali i te osnovne stvari.
"Povratak tih žena i djece u nasilne porodice bi ih vratio na početak svih problema kroz koje su prolazili, ali i daje jasan znak da nadležni podržavaju nasilje nad tim žrtvama", ističe Bašić-Tomićeva.
Ona je naglasila da su osobe koje su smještene u sigurnoj kući najčešće bez porodične podrške, te da nemaju gdje da odu.
"Za smještaj ovih žrtava trebalo bi da se pobrinu centri za socijalni rad, ali vjerujem da je rok za njihov smještaj sigurno prekratak, tako da nemaju izbora nego vratiti se u nasilno okruženje", dodaje Bašić-Tomićeva.
Međutim, Borka Vukajlović, direktor Centra za socijalni rad Banjaluka, istakla je da je odmah po zatvaranju sigurne kuće posjetila žrtve i obećala im siguran smještaj.
"Žrtva ne smije da dobije utisak da će ostati prepuštena sama sebi. Saradnici i ja kazali smo im da će biti sigurni i da neće ostati na ulici. Njihova sigurnost je zagarantovana i ni u kom slučaju neće biti smješteni tamo gdje bi bili izloženi dodatnom stresu", istakla je Vukajlovićeva.
Ona je dodala da, iako je rok bio kratak, nadležni iz Centra za socijalni rad su bili spremni da ih hitno zbrinu.
Prema njenim riječima, velika odgovornost je i u tome što naši sudovi ne izriču dovoljne zaštitne mjere, jer tužilaštvu pristigne na stotine prijava, a za sada su samo dvije zaštitne mjere izrečene. Ona naglašava i da je problem što Centar za mentalno zdravlje ne radi dovoljno sa nasilnicima.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kazali su da će sredstva iz budžeta Vlade RS namijenjena za sufinansiranje smještaja žrtava u porodici biti uplaćena do kraja sedmice na račune nadležnih centara za socijalni rad.
"Razlozi zbog kojih nije izvršena uplata dijela sredstava predviđenih na godišnjem nivou je zbog toga što je dinamika raspodjele sredstava budžetskim korisnicima uslovila odstupanje od postojećeg plana", kazali su u resornom ministarstvu.
Oni su istakli da će "korisnici ovih usluga biti adekvatno zbrinuti".
Rehabilitacija od tri mjeseca
U toku prošle godine u sigurnoj kući boravilo je 70 osoba. To su žene sa maloljetnom djecom, dok su u ovoj godini do sada u ovoj ustanovi bile smještene 22 žene sa djecom.
"Rehabilitacija žena i djece žrtava porodičnog nasilja traje tri mjeseca, a nakon toga, u saradnji sa Centrom za socijalni rad, pronalazimo im odgovarajuće zaposlenje i smještaj, kako bi mogli nastaviti sa normalnim životom", ističe Amela Bašić-Tomić, koordinator u sigurnoj kući.