BANJALUKA - Iako živimo u eri kada hiljade fotografija ostaju na pametnim telefonima, kultura izrade slika na papiru i dalje živi.
Fotografija kroz vrijeme
- Fotografije sa telefona danas dominiraju
- Analogna fotografija ponovo privlači pažnju
- AI je ubrzao restauraciju starih fotografija
- VHS snimci sve češće završavaju na USB-u
Banjalučke foto-radnje sa višedecenijskom tradicijom svjedoče o tome kako se fotografski zanat mijenjao, od ručnog retuširanja olovkom i mračnih komora, preko pojavljivanja Photoshopa, pa sve do današnje vještačke inteligencije.
Da li ljudi i dalje izrađuju fotografije?
U radnji "Foto Neđo", čiji je osnivač Neđo Tatić i koju još od 1971. godine uspješno vode tri generacije jedne porodice, ističu da se obim posla i navike mušterija mijenjaju, ali da interesovanje i dalje postoji.
"Broj kupaca godinama se nije smanjio. Uglavnom su u pitanju fotografije napravljene telefonima, a ne digitalnim foto-aparatima. Kada su u pitanju fotografije napravljene foto-aparatima, to su uglavnom neke stare, davno izgubljene i ponovo pronađene SD kartice, i obično su te fotografije napravili amateri", pojasnili su za "Nezavisne" iz radnje "Foto Neđo".
Pored fotografisanja slavlja poput svadbi i krštenja, kažu, takođe obrađuju i stare fotografije, te skeniraju i fotografišu klijente za dokumenta poput viza i mjesečnih karata za javni prevoz.
"Rijetko razvijamo stare filmove, ali se analogna fotografija vraća na velika vrata, tako da ne treba očekivati da će ta praksa uskoro nestati", kazali su iz ove fotografske radnje za "Nezavisne".
Kako su se fotografije nekada retuširale?
Osvrćući se na tehničke promjene u samom zanatu, iz ove foto-radnje objašnjavaju koliko je nekada bio složen proces obrade, u poređenju sa današnjim, digitalnim alatima.
"Sve ono što danas radimo u Photoshopu, sve korekcije su se nekada radile analogno, metodom retuširanja fotografija. Retuširanje fotografije podrazumijeva upotrebu tanko zašiljene olovke kojom se prekriva svaka nesavršenost na negativu uz adekvatno osvjetljenje. Tek korigovan, odnosno retuširan negativ se razvija u mračnoj komori. Ono što danas većina foto-radnji radi nije retuširanje, već prosta upotreba Photoshopa", objasnili su oni za "Nezavisne".
Ipak, oni su naveli i to da lakša tehnologija ne znači nužno i lakšu zaradu.
"Uprkos tome što danas postoje brojni alati koji olakšavaju proces obrade i razvijanja fotografija, rad u fotografskim radnjama je teži. U radnju uđe 10 mušterija, a dnevni pazar bude između pet i 15 maraka. Zatim se smanjila i potreba za izradom fotografija. Među mušterijama imamo ljude različitih uzrasta, ali uglavnom mlađe mušterije predstavljau većinu", podijelili su za "Nezavisne" iz radnje "Foto Neđo".
Šta danas najčešće traže mušterije?
Slična iskustva bilježe i u foto-radnji "Foto Simić", gdje Nada Simić potvrđuje da se danas izrađuju uglavnom samo najneophodnije fotografije.
"Mladi i danas izrađuju fotografije, ali u mnogo manjoj mjeri u odnosu na period prije nekih 10-15 godina. Ranije su bili mnogo popularniji filmovi, dok su danas dominantne fotografije pohranjene na laptopima i telefonima. Uglavnom nam mušterije traže izradu slika sa nekih važnih događaja ili uspomena koje koriste za izradu poklona. Tako često traže i izradu privjesaka i šolja sa određenim fotografijama. Sve rjeđe ljudi izrađuju svoje slike", kazala je Nada Simić za "Nezavisne".
Kako je vještačka inteligencija promijenila restauraciju?
Ona je dodala i to da starije generacije i dalje čuvaju uspomene na poseban način, dok tehnologija preuzima zahtjevan dio posla restauracije.
"Stariji ljudi često donose oštećene, starije fotografije na obradu. Prije je to bilo znatno teže i zahtijevalo je mnogo više vremena, znanja i vještine, dok je vještačka inteligencija to danas svela na nekoliko klikova. Ljudi sve više traže samo prenos fotografije na elektronske medije poput DVD-ova i USB-ova", pojasnila je ona za "Nezavisne".
Iza višedecenijskog rada u radnji "Foto Simić" stoje i brojne uspomene, ali i neobične situacije iz prošlosti, navela je Nada.
"Jedna od anegdota je kada je kolega davno, prije nekih 20 godina, greškom bacio četiri-pet filmova u smeće i onda ih tražio. U pitanju je bila arhiva fotografija, koju je, na svu sreću, uspio pronaći", podijelila je ona kroz osmijeh za "Nezavisne".
Zašto se VHS kasete ponovo donose u foto-radnje?
Pored klasične izrade fotografija, danas su u fokusu i druge digitalne usluge, poput spasavanja starih video-zapisa sa VHS kaseta.
"Trenutno je aktuelno prebacivanje snimaka sa kaseta, uglavnom na USB-ove. Cijena te usluge se naplaćuje po trajanju, a sat vremena prebačenog materijala je 20 maraka. Koliko traje snimak, toliko je vremena neophodno i za presnimavanje materijala u realnom vremenu", rekli su iz radnje "Foto Simić", dodajući kako je uobičajena cijena izrade jedne fotografije standardnog formata 50 feninga te da su trenutno aktuelne akcijske cijene, gdje na izradu preko 100 slika ide popust od 40 odsto.
Iako su analogni filmovi zamijenjeni pametnim telefonima, a mračne komore kompjuterskim softverima, foto-radnje ostaju nezaobilazne stanice za sve koji žele da sačuvaju važne trenutke od zaborava, bilo na papiru, šolji ili USB stiku.