Zanatski centar "Veselin Masleša" u centru Banjaluke jedan je od glavnih orijentira građanima, te prva pomoć u slučaju kvarova različitih vrsta.
Ukratko:
- Obućari i časovničari u banjalučkom Zanatskom centru upozoravaju da zanati polako nestaju.
- Većina poslova danas donosi malu zaradu, pa se zanat održava iz ljubavi.
- Mladi rijetko ulaze u ove profesije, a mnogi majstori odlaze u penziju.
- Hoće li tradicionalni zanati imati nasljednike?
Majstori različitih zanata decenijama pomažu Banjalučanima, ali i strancima u oživljavanju dragih im predmeta, sprečavajući da padnu u zaborav ili kontejner.
Zašto stari zanati opstaju uprkos maloj zaradi?
"U ovom gradu imate mnogo ljudi koji sebe nazivaju obućarima, a daleko su od toga. Često mi dolaze mušterije koje su ranije odlazile kod nekog samoprozvanog stručnjaka, čiji je vrhunac zanata da nabaca što više ljepila i napravi nekoliko nasumičnih šavova, pa na kraju dođu meni da spašavam gotovo upropašten, ranije odličan par obuće", naveo je za "Nezavisne" jedan od banjalučkih obućara, čija radionica radi punom parom preko 30 godina u samom srcu banjalučkog Zanatskog centra.
Kako kaže, zanatski poslovi već godinama nisu na cijeni, makar kada se radi o njegovom pozivu.
"Ako sa jedne strane stavimo ulaganja u materijal, napor i znanje koje ovaj posao traži, pa i mjesečne račune, a sa druge strane zaradu, onda je jasno da ovaj posao radim iz ljubavi", kazao je kroz smijeh naš sagovornik.
Pročitajte i ovo:
Stipo Petrušić iz Banjaluke čuva satove, sjećanja i jedan izumirući zanat
Kako je rekao za "Nezavisne", usluge popravke nema smisla podizati, jer je svakako sve manje onih koji kupuju kvalitetne komade vrijedne popravke.
Zašto se mnoge popravke danas više ne isplate?
"Često znam reći mušteriji da se neka popravka ne isplati, pa makar tako sebi izbio novac iz džepa. Obično su to radovi na nekim nekvalitetnijim komadima, čija bi popravka bila čisto bacanje novca. Trudim se da radim sa kvalitetnim materijalima da bismo i mušterija i ja bili zadovoljni rezultatom", pojasnio je obućar za "Nezavisne", navodeći potpetice ženskih cipela kao najčešći razlog posjete njegovoj radionici.
Kako danas izgleda posao banjalučkih časovničara?
Komšiluk banjalučkog Zanatskog centra uputio nas je u Banjalučanima dobro poznatu sajdžijsku radnju, gdje nas je dočekao veseli tim dva seniora časovničarskog zanata.
"Onda kada je ovaj grad bio duplo manji, mogli ste pronaći časovničara na svakom ćošku. Danas je knjiga pala na tri slova, a zanat na nas petoricu, od kojih nas je trojica penzionera. Moji su sinovi takođe časovničari, ali su otišli u inostranstvo, u zemlje gdje se ta struka mnogo više cijeni", naveo je za "Nezavisne" jedan od braće Petrušića.
Kako kažu, njihova zarada im je dodatak penziji, koju su i zaradili kao časovničari.
"Nama je naša zarada dovoljna. Ne planiramo nikakve velike životne investicije, sve smo sebi obezbijedili u mladosti. Ovo je posao koji se danas radi iz ljubavi, a ne profita", kazao je naš sagovornik za "Nezavisne".
Kako kažu, popravke satova su se danas većinom svele na zamjenu baterija.
"Ljudi danas uglavnom imaju jeftine, plastične satove, čija se popravka ne isplati, pa ih je lakše baciti i kupiti novi nego popravljati mehanizam starog. Nekad bi same popravke bile skuplje od novog sata, izuzev u slučajevima nekih starih komada. Ljudi znaju doći sa satovima koji su im ostavljeni u nasljeđe, te im je vrlo važno da se popravka uradi najbolje moguće", rekli su oni za "Nezavisne".
Ko će naslijediti stare zanate?
Kako kažu, mlade zanatlije teško je zadržati u poslu.
"Mi smo školovani časovničari sa iskustvom od 58 godina. Drago nam je reći da su nas sinovi nadmašili već u mladosti, ali se čini kako većini novajlija nedostaju interes, ljubav i strpljenje, koji su u ovom poslu ključni. Svaki se zanat izuči, naravno da tu pomažu i oko i talenat, ali se naučen niko nije rodio", kazali su za "Nezavisne", dodajući kako je manjak interesovanja kod mladih moguće pripisati neprofitabilnosti struke.
Sve zanatlije se slažu kako im je najviše mušterija iz redova Banjalučana, ali da saradnja sa strancima donosi najveću zaradu.