SARAJEVO / BANjALUKA - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine (BiH), kao i prethodnih godina, danas će biti obilježen samo u Federaciji BiH, dok će u Republici Srpskoj to biti uobičajeni dan.
U Federaciji BiH obilježavaju 1. mart 1992. godine kada je nešto više od 60 odsto Bošnjaka i Hrvata u BiH dalo svoj glas za "suverenu i nezavisnu BiH" i izlazak iz SFRJ, na referendumu koji su bojkotovali predstavnici srpskog naroda.
Istog tog dana je na sarajevskoj Baščaršiji pucano u srpske svatove, kada je ubijen Nikola Gardović, samo zbog srpske zastave koja se našla u svadbenoj povorci.
Po mišljenju mnogih, bio je to svojevrsni okidač za krvavi sukob, koji će vrlo brzo uslijediti u BiH.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik mišljenja je da je 1. mart praznik bošnjačkog naroda i da mu Srpska to ne spori, ali da ona ne slavi taj datum, i da to ne može biti praznik državnosti BiH.
Lider stranke ``HDZ-a 1990`` Božo Ljubić izjavio je da, iako 1. mart nije prihvaćen kao praznik cijele BiH, legitimno je da ga neko obilježava, posebno u Federaciji BiH, ali da treba što manje pažnje posvećivati stvarima koje izazivaju frustracije.
Na konstataciju da su 1. marta 1992. godine i Hrvati u BiH glasali na referendumu za nezavisnost, a da sada većina pripadnika ovog naroda ne praznuje taj dan, Ljubić je istakao da "Hrvati nemaju razloga da slave nijedan datum iz savremene istorije BiH".
``Treba težiti tome da se usvoje službeni praznici koje ćemo svi zajedno da slavimo", poručio je Ljubić, prenijli su sarajevski mediji.
Do danas se stavovi u dva bosanskohercegovčka entiteta, Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, u vezi sa obilježavanjem ovog dana nisu približili, navodi agencija Anadolija.
Referendum o nezavisnosti, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, s jedne strane značio je potvrdu opredjeljenja većine građana prema budućnosti zemlje. Ali, referendum je bio i uvod u trogodišnji krvavi rat koji je odnio više od stotinu hiljada žrtava, dok je više od milion građana Bosne i Hercegovine protjerano s ognjišta.
Rat je ostavio trajne posljedice po stanovništvo, infrastrukturu i ekonomiju zemlje koja se nije oporavila sve do danas.
Zemlje članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine, a SAD dan kasnije, 7. aprila.Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.
Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine, koji je donesen kao njegov sastavni dio, na snazi su do danas sa svim svojim manjkavostima. U proteklih 17 godina bilo je i pozitivnih iskoraka u namjeri da se poprave nedostaci dejtonskog Ustava.
Međutim, iako su njene vlasti i građani odavno izrazili opredjeljenje o pristupanju BiH Evropskoj uniji, u čemu je značajno pomogla i međunarodna zajednica, zemlja posljednjih nekoliko godina uglavnom stagnira u ispunjavanju uslova na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Povodom tog dana, minutom ćutanja i učenjem Fatihe za poginule ispred Vječne vatre u Sarajevu vijence su juče položili članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Željko Komšić, kao i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, te predstavnici sarajevskih opština i nevladinih organizacija.
Danas će Dan nezavisnosti BiH biti nastavljeno posjeta brojnim obilježjima i svečanim sjednicama opštinskih vijeća u više gradova.