ZAGREB, BEOGRAD, SARAJEVO - Danas se navršava 15 godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja" koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske.
U crkvi svetog Marka u Beogradu služi se parastos ubijenima u "Oluji", kome prisustvuje predjsednik Srbije Boris Tadić i potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić, dok je sa druge strane u Hrvatskoj ovaj dan državni praznik.
Taj dan se u Hrvatskoj slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji djelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica.
Od 2000. taj dan se obiljležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.
Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Prema nekim podacima, u toj akciji nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo oko 700 civila.
Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba.
U razgovoru s predstavnicima Udruženja porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj, predsjednik Srbije Boris Tadić rekao je da se taj zločin nikada ne smije zaboraviti.
Tadić kaže i to da posle 15 godina, treba gledati u budućnost i sa Hrvatskom rješavati probleme sa kojima se suočava većina porodica u procesu povratka.
Reagujući na izjavu predsjednika Srbije Borisa Tadića, da je "Oluja" zločin koji se nikad ne sme zaboraviti, hrvatski predsednik Ivo Josipović rekao je da je "Oluja" legalna i legitimna akcija u kojoj je Hrvatska oslobodila svoju okupiranu teritoriju.
"Branioci, učesnici 'Oluje', zaslužuju naše priznanje i poštovanje. Upravo zato, s ponosom i poštovanjem sjećamo se te akcije. Naravno da se ne slažem s tezom da je zločin karakteristika Oluje", izjavio je hrvatski predsednik Ivo Josipović, a istog mišljenja je i premijerka Hrvatske Jadranka Kosor.
Raseljeni Srbi čekaju pomoć
Dokumentacioni centar Veritas ocijenio je, povodom godišnjice “Oluje”, da raseljeni Srbi iz Hrvatske, kao i povratnici, još očekuju pomoć međunarodne zajednice u rešavanju problema.
Ističe se da zbog diskriminišućih zakona, koji su na snazi u Hrvatskoj, raseljenim Srbima nije omogućen povratak, kao ni ostvarenje imovinskih i drugih prava.
Problem povratka mogao bi da bude riješen donatorskom konferencijom, koju je još pre dvije godine u Hrvatskoj iniciralo Srpskog narodnog vijeća.
Poslanik u hrvatskom Saboru i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je za B92 da su već održani brojni sastanci i da bi donatorska konferencija, na kojoj bi bila prikupljena sredstva za povratak, mogla da bude održana na jesen, a najkasnije početkom naredne godine.
"Donatori bi bili, osim Evropske komisije, SAD, Komesarijata za izbjeglice, sama Hrvatska i najvjerovatnije Vlada Srbije u nekim aspektima, kada je u pitanju podrška povratku izbjeglica. Momenat je jedinstven i njega ne bi trebalo propustiti i najveća odgovornost stoji na Vladi u Zagrebu i Vladi u Beogradu, da međunarodnoj zajednici prezentiraju koliko je tačno ljudi koje treba stambeno zbrinuti i koje su to još najvažnije pretpostavke za ostvarivanje uslova održivosti za one koje su se vratili ili će se vratiti u Hrvatsku“, kaže Pupovac.
Bez rješavanja problema izbjeglih i raseljenih, nema ni ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Pupovac kaže da je to politički uslov već godinama i da je plan o donatorskoj konferenciji bio prezentovan i bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, pred odlazak sa funkcije.
"Ono što je bitno je da postoji saglasnost kod onih koji su spremni da pomognu i Hrvatskoj i Srbiji, a što je najvažnije, spremni su da pomognu i samim izbjeglicama, jer ne treba zaboraviti da su donacije za rješavanje izbjegličkih problema ne samo u Hrvatskoj, nego i u BiH, Srbiji odavno presušile i da ih odavno nema i da je ne samo volja hrvatske vlade, već i volja ključnih članova međunarodne zajednice da Hrvatskoj i Srbiji pomognu da prevladaju preostala izbjeglička pitanja“, smatra on.
Komšić čestitao Josipoviću
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je danas čestitku predsjedniku Hrvatske Ivu Josipoviću i građanima Hrvatske povodom “Dana pobjede i domovinske zahvalnosti Hrvatske i povodom petnaestogodišnjice akcije "Oluja”.
"Zadovoljstvo mi je i čast da Vama i građanima Republike Hrvatske mogu uputiti iskrene čestitke u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, dana najveće hrvatske vojne pobjede u Domovinskom ratu, kojom prilikom ste na najbolji način pokazali kako se brane domovina i vrijednosti slobodnog demokratskog svijeta“, istakao je Komšić u čestici.
Komšić je naveo da će ulaskom u EU BiH i Hrvatska još više unaprijediti dobrosusjedske i prijateljske odnose, kao i zajednički život u demokratskoj Evropi, saopšteno je iz Komšićevog kabineta.
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da se u akciji "Oluja" desio zločin koji se nikada ne smije zaboraviti, što je naišlo na oštre kritike dijela hrvatske javnosti.
Prije 15 godina izvršen je napad na područje bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj i 69 opština u BiH, u kojem su hrvatske i muslimanske snage ubile oko 2 650 i protjerale oko 340 000 Srba.
U vojnoj operaciji "Oluja" na području RSK ubijeno je i nestalo gotovo 2 000 Srba, a protjerano oko 220 000, dok su u nastavku te akcije u BiH, pod nazivom "Maestral", hrvatske oružane snage sa Petim korpusom Armije BiH, ubile još 655 i prognale oko 125 000 srpskih stanovnika.
Vojna operacija "Oluja" preduzeta je uprkos tome što je dan ranije, najprije na sastanku u Ženevi, a zatim i u Beogradu, srpska delegacija prihvatila prijedlog međunarodne zajednice za mirnu reintegraciju u Hrvatsku, uz garancije da RSK neće biti napadnuta.
U Haškom tribunalu u toku je suđenje komandantima hrvatske vojske u "Oluji", generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku pod optužbom za udruženi zločinački poduhvat čiji je cilj bio trajno uklanjanje Srba iz RSK i za druge ratne zločine.