BIJELJINA - Na današnji dan prije 17 godina potpisan je Dejtonski mirovni sporazum kojim je prekinut rat u BiH, koji je trajao od 1992. do 1995. godine.
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, potpisali su 21. novembra 1995. godine tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
To je bio pravni akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj bazi Rajt-Paterson kod američkog grada Dejtona da bi se zvanično prekinuo rat u BiH.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH je "izgubljen", što je otkriveno u februaru 2008. godine.
Nakon što je Parlament BiH tražio novi primjerak, Francuska je poslala overenu kopiju tog dokumenta čiji je prevod platio SNSD.
Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - 21. novembar, republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.
Toga dana neće raditi republički organi i organizacije, jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.
U Federaciji BiH, međutim, ovaj dan se ne obilježava kao praznik
Podrška Dejtonu, uz osporavanje nasilja visokih predstavnika
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da podržava Dejtonski sporazum, ali da osporava nasilje visokih predstavnika koji su nametali rješenja i mijenjali Dejtonski sporazum.
"Mi podržavamo Dejtonski sporazum. Podržavamo slovo Dejtona i osporavamo nasilje visokih predstavnika koje su činili kroz sve ovo vrijeme, koji su nametali rješenja i mijenjali Dejtonski sporazum, a time mijenjali i međunarodni ugovor i otvorili dileme o efikasnom uspostavljanju BiH", rekao je Dodik povodom 17 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma u američkoj bazi Rajt-Peterson.
Predsjednik Srpske istakao je da je nametnutim rješenjima mnogo toga urađeno na štetu konstitutivnih naroda, a nije se uspjela izgraditi funkcionalnost BiH kako su htjeli visoki predstavnici.
"Funkcionalnost se može izgraditi samo ovakvim sastancima i mi to pokazujemo i danas. Zato je i važno da Dejton kao mirovni sporazum i kao Ustav i sporazum o novom političkom sistemu u BiH bude podržan i u budućnosti i da njegove osnove ne budu dovedene u pitanje sa stanovišta efikasnosti samih zajedničkih institucija, pariteta i onoga što je tamo ugrađeno", rekao je Dodik juče u Mostaru, gdje je održan sastanak lidera šest političkih stranaka.
On je dodao da svi pokušaji da se u BiH stvore mehanizmi koji bi doveli do majorizacije nisu uspjeli da prođu, jer sama suština BiH jeste ravnopravnost, a ne majorizacija.
"I zato smatram da, upravo, radeći ovo najviše doprinosimo afirmaciji samog Dejtonskog sporazuma i afirmaciji BiH", naglasio je predsjednik Srpske.
On je ocijenio da je Dejtonskim sporazumom na bazi političkog dogovora formirana BiH kao složena zajednica sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a na bazi toga postignut je mir koji nesumnjivo fukcioniše.
"Uz sve izazove koje smo imali ovdje, izgrađeno je jedno stabilno društvo i nema posebnih bezbjednosnih izazova. To je i bio glavni cilj Dejtona, da se prekine rat i nasilje i da se uspostavi novi sistem u BiH", rekao je Dodik.
Vlajki: Prihvatiti Dejton kao pomirenje
Potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki poručio je da preko istorijskog kompromisa treba prihvatiti Dejton kao pomirenje, toleranciju, demokratiju i ravnopravnost.
"Ponovo se naučimo živjeti zajedno. U protivnom, nećemo moći opstati kao država", naglasio je Vlajki.
U saopštenju iz Kabineta potpredsjednika Republike Srpske podsjeća se da je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski sporazum, potpisan 21. novembra 1995. godine.
"Međunarodna zajednica je entitetima dala svojstva države sa teritorijom, vladom, parlamentom, vojskom, policijom i drugim državnim prinadležnostima. Time je, praktično, BiH postala konfederalna zemlja", navodi Vlajki.
Prema njegovim riječima, to što je Republika Srpska imala političare koji su otuđivali njene nadležnosti samo je zakomplikovalo stvari, ali nije suštinski izmijenilo konfederativni karakter BiH.
"U svijetu postoji uvjerenje da vođstvo Republike Srpske želi da se po svaku cijenu ovaj entitet osamostali i da tako razbije BiH. To je apsolutno netačno. Nema nikakvog rezona, ni političkog, niti ekonomskog, koji bi opravdavao razbijanje već ionako male teritorije na još sitnije dijelove", istakao Vlajki.
Ali, naglasio je Vlajki, nijedan narod, pa ni srpski, ne može dozvoliti da mu se čitavo vrijeme "nabija na nos" da je genocidan i da je njegova političko-teritorijalna organizacija, Republika Srpska, genocidna tvorevina, s tim da mu se istovremeno tvrdi da treba da živi sa onima koji mu takve neljudske etikete prišivaju.
"Srpski narod želi, dakle, da živi sa dva druga konstitutivna naroda u istoj državi, ali pod sljedećim uslovima: da se poštuje slovo Dejtona i
da se prestane sa govorom mržnje sa svih strana", rekao je Vlajki.
On je naglasio da treba prestati sa insinuacijama da su "Srbi četnici, Hrvati ustaše, a Bošnjaci islamski fundamentalisti", te da se u tom smislu izbaci govor mržnje iz udžbenika istorije.
Vlajki je istakao da treba pronaći političku formulu koja će Hrvatima osigurati istinsku konstitutivnost, te da se izvidi mogućnost vojne neutralnosti BiH, kao i da se omogući svim građanima BiH da budu birani na sve političke funkcije.
Potpredsjednik Srpske smatra da na ovim osnovama treba sklopiti istorijski kompromis tri konstitutivna naroda koji bi značio kraj protektorata nad BiH, početak njene istinske nezavisnosti i političke stabilnosti.
On navodi da do maksimuma treba omogućiti priliv svakog kapitala bilo koje provenijencije na čitavoj teritoriji BiH - iz EU, iz islamskog svijeta, iz Ruske Federacije itd, te da treba uspostaviti specijalne i paralelne veze BiH i entiteta sa svim državama koje to žele, a da to ne škodi slovu Dejtona.
Latal: Ne vidim političku volju za popravku sporazuma
-Jedan od ključnih uzroka izuzetno ozbiljne krize u BiH u proteklih nekoliko godina je u tome što više-manje sve domaće političke snage, pa čak i međunarodna zajednica ignorišu dijelove Dejtonskog sporazuma koji im ne odgovaraju i fokusiraju se na one koji im odgovaraju.
Ovo je danas izjavio Feni analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal u povodu 17. godišnjice od parafiranja Sporazuma u bazi američkih vazdušnih snaga u Dejtonu, Ohajo.
- Prema tome, činjenica je da je Dejtonski sporazum stvorio jednu izuzetno komplikovanu i skupu administrativnu strukturu u BiH, kazao je Lalat, koji, međutim, kao ključnu stvar izdvaja pitanje političke volje.
Ukoliko postoji politička volja, smatra on, dejtonska struktura može funkcionisati kao što je funkcionirala 10-15 godina. Ukoliko postoji politička volja, ta struktura se može i promijeniti i dodatno popraviti.
- Ono što vidimo u situaciji sve veće ekonomske krize u evrozoni, jeste da je očito takva struktura, čak i kada bi se kvalitetno implementirala, izuzetno skupa. A vezano za presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Finci-Sejdić" neophodno je da se Dejtonski sporazum u nekim dijelovima izmijeni. Međutim, moram reći da u ovom trenutku ne vidim političku volju ni za implementaciju odredbi aktualnog sporazuma, niti njegovu kvalitetnu popravku, kazao je Latal.