STRAZBUR - Radikalni imam Abu Hamza, koji je optužen za terorizam u Americi i koji je učestvovao u ratu u BiH, biće izručen iz Britanije u SAD nakon što je Evropski sud za ljudska prava juče ocijenio da to ne predstavlja kršenje Konvencija o ljudskim pravima.
Sud u Strazburu je utvrdio da ne bi bilo povrede člana tri Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji se odnosi na zabranu nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, ako Abu Hamza i još petorica zatvorenika budu izručena SAD, koje ih traže zbog terorizma.
Među njima je i Ahmed Babar, koji je prije nekoliko dana, neposredno pred izricanje presude, u intervjuu BBC-ju priznao da je bio u BiH.
"Otišao sam u BiH i rekao im da želim da branim njihov narod (muslimane). Učestvovao sam u bitkama i pomogao sam im da odbrane svoje gradove od Srba", naglasio je Babar. Rekao je da je u BiH bio tri godine, te da je, poput drugih vojnika, bio u rovovima, u veoma teškim uslovima. Čak je bio i ranjen tokom jedne eksplozije na pijaci. Priznaje da je ovaj rat bio prekretnica za muslimanski politički identitet na Zapadu. Kako kaže, veliki broj mladih ljudi, poput njega, krenuo je u borbu, ali na pitanje da li je to bio džihad, on je rekao: "Ako pod džihadom mislite odbranu samog sebe, svog doma i porodice, onda naravno da je to bio džihad i ja sam to podržavao".
Nema povrede Evropske konvencije o ljudskim pravima ako Abu Hamza i ostali budu izručeni SAD zbog terorizma, utvrdio sud
Dževad Galijašević, ekspert za islamski terorizam, kaže da je Abu Hamza al Masri učestvovao u ratu u BiH, čije državljanstvo ima, i da je vršio obuku mudžahedinske jedinice u osnovnoj školi u Jablanici, kod Tešnja.
"Abu Hamza al Masri je jedne prilike dok je pokazivao kako se rukuje minsko-eksplozivnim sredstvima izgubio ruku i oštetio oko. Ubrzo poslije toga stavio je kuku umjesto ruke pa su ga u Tešnju prozvali kapetan Kuka ili jednooki Abu Hamza al Masri", objašnjava Galijašević.
Tada su sa njim bili Francuzi Lionel Dimon, kojem takođe sude u Njemačkoj, te ljekar bez diplome Kristofer Kaze, koji se i slikao sa odsječenim glavama zaklanih Srba.
"On je najveći izvor informacija o ponašanju Šemsudina Mehmedovića, ratnog šefa tešanjske policije, a danas poslanika SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH, i mudžahedina u Tešnju. Britanci zbog toga vrše pritisak na Amerikance da se odreknu Mehmedovića, koji je doveo i podržavao mudžahedine i bio im zaštita", objašnjava Galijašević.
Inače, Abu Hamza je izuzetno poznato ime u svijetu islamskog radikalizma. U vrijeme njegovog hapšenja čitava svjetska javnost je u najmanju ruku bila šokirana beskrupuloznom kampanjom koju je vodio. "Islamski sveti ratnik", kako je sam sebe nazivao, koristio je video-snimke ubijenih Srba za vrijeme rata u BiH, kao svojevrstan reklamni materijal s namjerom regrutovanja novih "svetih islamskih ratnika".
Zanimljivo je da su video-zapisi ubijenih Srba otkriveni sasvim slučajno. Naime, Glen Jenvi, nezavisni antiteroristički istražilac, otkrio je video-snimke na kojima su se nalazile scene najbrutalnijih ubistava Srba. Jenvi je otvorio internet stranicu za islamske teroriste i na taj način je stekao puno povjerenje Abu Hamze, koji mu je slao dodatne video-snimke na kojima se nalazi i svjedočenje nekolicine britanskih muslimana, koji su bili islamski dobrovoljci u BiH. Oni su na tom snimku pričali o centrima za obuku mudžahedina u BiH. Prema njihovim iskazima, samo u 1993. godini u BiH je bilo 70.000 islamskih boraca na strani Armije RBiH. U BiH su boravili mudžahedini iz Egipta, Alžira, Pakistana, Malezije, Bangladeša, Turske, Tunisa, Saudijske Arabije i drugih zemalja.
Pomogao sam muslimanima da odbrane svoje gradove od Srba, kazao Babar
Prema pisanju britanskih medija i Harun Rašid Asvat, jedan od optuženih, bio je pripadnik brigade Abdelkadira Moktarija, čije je sjedište bilo u Zenici, a u BiH je boravio nekoliko godina. On je bio jedan od najbližih saradnika Abu Hamze al Masrija.
Podsjećanja radi, Mustafa Kamal Mustafa, zvani Abu Hamza al Masri i petorica obratila su se Evropskom sudu za ljudska prava, jer su smatrali da izručenje SAD i eventualna kazna doživotnog zatvora predstavlja nehumani postupak, te kršenje njihovih ljudskih prava. Još ranije, Vašington je optužio Abu Hamzu da je učestvovao u otmici zapadnih turista u Jemenu, te da je omogućio otvaranje terorističkih kampova za obuku u SAD, zbog čega su i tražili njegovo izručenje. Abu Hamza je u februaru 2006. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog podstrekivanja na ubistvo i rasnu mržnju. Ostala četvorica su Harun Rašid Asvat, Sajed Tala Ahsan, Adel Abdul Beri i Kaled al Favaz.