Mehmed Agović, generalni direktor Radio-televizije BiH (BHRT), ne krije da ima različite stavove od Upravnog odbora ove medijske kuće, te im zamjera što nisu reagovali na inicijative iz RS o likvidaciji BHRT-a.
U intervjuu za "Nezavisne" on je potvrdio da je na posljednjoj sjednici UO donio zaključak kojim duplo povećava naknade za rad, pa će jedan član za najmanje pet dana rada u UO BHRT-u mjesečno primati tri prosječne plate (oko 2.300 KM).
Po novoj odluci, kako je dodao, članovi UO primaće mjesečnu naknadu od još tri prosječne plate i za rad u Odboru Javnog RTV sistema BiH. Agović kaže da su ispunili sve preporuke revizora koje zavise isključivo od menadžmenta, te da je dobro što je bh. parlament razmatrao problematiku BHRT-a. Na posljednjoj sjednici UO ponovo nije usvojio izvještaj o radu BHRT-a za 2007. godinu, za koji tvrdi da je urađen profesionalno i prema međunarodnim standardima.
"UO je na zadnjoj sjednici zatražio i informaciju o ročnosti obaveza i potraživanja, koja se inače ne uključuje u izvještaj o poslovanju", kaže Agović.
NN: Kakvi su Vaši odnosi s Upravnim odborom BHRT-a?
AGOVIĆ: Na personalnom planu odnosi između članova poslovodstva i Upravnog odbora su korektni. Na poslovnom planu, međutim, bitno se razlikujemo, prije svega u poimanju pozicije i važnosti BHRT-a kao javnog servisa od posebnog značaja za BiH. Mi u poslovodnim i uredničkim strukturama smatramo da BHRT mora biti odbranjena od svih političkih uticaja, pritisaka i rušilačkih insinuacija, zaštićen njen profesionalan i uređivački nezavisan status u skladu s relevantnim evropskim normama o slobodi medija. Također, smatramo da BHRT mora da ima važnu ulogu nezamjenjivog faktora u integrisanju podijeljenog medijskog prostora u zemlji. U odbrani takvih principa i važnosti našeg postojanja javno nas podržavaju svi relevantni međunarodni činioci. Nažalost, UO BHRT, izuzimajući bošnjačkog člana, uporno odbija da stane u zaštitu javnog servisa na čijem je čelu i suprotstavi se, makar verbalno, neosnovanim optužbama i zahtjevima iz vladajuće strukture Republike Srpske i njenog premijera da se likvidira BHRT kao nepotreban javni servis na nivou države. Tako je bilo i u prošlogodišnjem slučaju bez presedana, kada je Vlada RS odlučila da, uskraćivanjem izjava njenih službi i zvaničnika, bojkotuje BHT. S takvim načinom rada se ne slažem i stojim uz radnike BHRT-a, koji s pravom mogu biti zabrinuti zbog prijetnji njihovim pravima i egzistenciji.
NN: Da li je tačno da su primanja članova UO na posljednjoj sjednici povećana?
AGOVIĆ: Da, članovi UO bi ubuduće, prema predloženom zaključku, trebalo da imaju dvostruko viša primanja. Naknade za rad članova UO BHRT-a regulisane su članom 28 Zakona o Javnom servisu BiH, prema kojem su obavezni raditi u Upravnom odboru najmanje pet dana u mjesecu i za taj rad imaju pravo na naknadu u iznosu tri minimalne plate u entitetu iz kojeg dolaze. Novost je sada utvrđivanje dodatne naknade i po osnovu angažovanja u radu UO Javnog RTV sistema u iznosu od tri minimalne plate iz sjedišta BHRT-a za sve članove Odbora, s tim da predsjedavajući UO ima uvećana primanja za 50 odsto. Ovaj zaključak predviđa i retroaktivnu isplatu naknada od početka mandata članova UO od septembra 2006. godine.
NN: Da li rasprave u parlamentu i zaključci poslanika mogu doprinijeti konsolidaciji poslovanja i smatrate li da su neki od njih politički motivisani?
AGOVIĆ: Dobro je što je Parlamentarna skupština imala na dnevnom redu problematiku Javnog RTV servisa. To je prvi put da poslanici o tome uopšte razgovaraju. Nažalost, pokazalo se kako je ta tema dijelu poslanika poslužila kao povod za neosnovanu politizaciju i kriminalizaciju BHRT-a umjesto da se realno sagledaju sve teškoće i pomogne u izgradnji Javnog RTV servisa na nivou države, kako bi funkcionisao u skladu s obavezujućim evropskim standardima. Pojedini poslanici iz RS su čak, bez ikakvih argumenata, tražili likvidaciju BHRT-a s obrazloženjem da je on nepotreban! U takvim okolnostima je razmatran i prijedlog zaključaka nadležne parlamentarne komisije, od kojih su ignorisani neki od najvažnijih kao što je sanacija zatečenih obaveza iz prethodnih godina prema EBU-u i omogućavanje satelitske infrastrukture kako bismo nastavili emitirati program za dijasporu. Nadam se da će to bti pozitivno riješeno na narednom skupštinskom zasjedanju.
NN: Hoće li BHRT morati da otpušta radnike prije nego što se formira korporacija?
AGOVIĆ: Zakonom o Javnom RTV servisu BHRT čine BH radio 1, BHT 1 i Muzička produkcija. Trenutno je zaposleno 287 radnika, što je znatno ispod potrebnog kadrovskog okvira. U iščekivanju korporacije, BHRT brine za skoro 700 radnika zaposlenih u djelatnosti produkcije, prenosa i emitovanja programa i nekih drugih funkcija, čije djelovanje je predviđeno u budućoj korporaciji. Taj broj ljudi u vrlo intenzivnom rasporedu podmiruje sve funkcije tri radio i dvije TV stanice u okviru BHRT-a i RTV FBiH. Zakonom je predviđeno da se njihov prelazak u korporaciju u skladu s kadrovskim planom provede putem konkursa, zajedno s radnicima iz odgovarajućih sektora RT RS i RTV FBiH. Tek tada će se znati eventualni višak ili manjak radnika.
NN: Da li je Damir Šimić vršilac dužnosti odgovornog urednika informativnog programa BHT 1?
AGOVIĆ: Da.
Nacionalna struktura bolja nego u entitetskim TV
NN: Iz parlamenta često upozoravaju da u BHRT-u nije ujednačena nacionalna struktura zaposlenih. Kako to komentarišete?
AGOVIĆ: Nacionalna struktura u BHRT-u je često predmet manipulacija i neosnovanih optužbi od strane pojedinih političara, kojima nam se želi imputirati jednonacionalna opredijeljenost. Istina je da BHRT ima gotovo u potpunosti izbalansiranu nacionalnu zastupljenost u rukovodnom i uredničkom sastavu. Podržavamo takav razvojni proces i u novinarskoj strukturi. Dakle, situacija je mnogo bolja nego u entitetskim javnim RTV servisima i mislim da nećemo imati većih teškoća da ispunimo zaključak parlamenta o uspostavi uravnotežene nacionalne zastupljenosti vodećeg, uredničkog i novinarskog sastava.