Aktuelna vlada može riješiti probleme u zeničkoj željezari "Mittal Steel" kroz reprogramiranje obaveza i traženje garancija, tvrdi Ahmet Hadžipašić, bivši premijer Federacije BiH i potpisnik ugovora za koji danas mnogi kažu da je neprihvatljiv.
`Ugovor koji je 2004. godine sklopljen s kompanijama braće Mittal najbolje je što se moglo postići u ono vrijeme i pod onim okolnostima`, kaže Hadžipašić.
Napominje da Vlada FBiH 2004. godine ništa nije prodala za dolar, kako se govori, nego je sa strateškim partnerom ušla u dokapitalizaciju. Objašnjava da je u vrijeme sklapanja ugovora Željezara imala dugove veće od 80 miliona KM, te da je od oko devet hiljada zaposlenih radilo svega 1.500 radnika, a tadašnja uprava Željezare bila je nemoćna u modernizaciji proizvodnje.
NN: Ko je pisao ugovor između Vlade FBiH i kompanija braće Mittal?
HADŽIPAŠIĆ: Ekspertna grupa, a kompletan ugovor je odobrila Vlada.
NN: Zašto u ugovoru postoji odredba o tajnosti?
HADŽIPAŠIĆ: Svaki ugovor je poslovna tajna, ali oni se mogu i prezentirati ili ne. Nisam nikada smatrao da je on posebna tajna i često sam u medijima prezentirao ugovorne obaveze, a u poslovnoj korespodenciji sa `Mittal Steelom` sam javno iskazivao nezadovoljstvo za određene varijante iz ugovora. On nikada za Vladu FBiH nije tretiran kao tajna i svako ko je tražio komentar dobio je.
NN: Zašto je Vlada pristala na klauzula da će za jedan dolar dati osam odsto kapitala u Željezari, koji vrijedi oko 22 miliona dolara?
HADŽIPAŠIĆ: Zato što je Kuvajtska investicijska agencija (KIA) Vladi dala devet odsto kapitala za jedan dolar i tražila da to bude vraćeno `Mittal Steelu` kao strateškom partneru.
NN: Možete li to pojasniti?
HADŽIPAŠIĆ: Ranije su Vlada i KIA bili vlasnici po 50 odsto kapitala i KIA je Vladi FBiH za jedan dolar dala devet odsto da bi Vlada imala 59 odsto kapitala, te kao većinski vlasnik mogla donijeti odluku o dokapitalizacija u kojoj 51 odsto kapitala daje `Mittalu` koji postaje većinski vlasnik. Tada je osam odsto uzeto kao rezerva dok se ne izvrše ugovorne obaveze i koje se kasnije vraćaju `Mittalu` kao kapital KIA. Ali, pazite, ovo nije privatizacija i Vlada ništa nije prodala za jedan dolar, ovo je dokapitalizacija i gleda se kroz obrtna sredstva, investicije, rješavanja potraživanja radnika i emisiju primarnih i internih dionica. Vlada ništa nije prodala za dolar!
NN: Zašto ste se opredijelili da Vlada vodi ovaj posao, a ne Agencija za privatizaciju?
HADŽIPAŠIĆ: Jer je to složen posao, a Agencija tada ni kapacitetom, ni snagom, ni zakonskim rješenjima nije mogla uraditi, jer u njenoj nadležnosti nije bila dokapitalizacija.
NN: Zašto niste u ugovor stavili jače garancije?
HADŽIPAŠIĆ: Ma, sve bih ja njima uzeo, ali tada nije moglo drugačije! U to vrijeme je trebalo sjesti preko puta nekoga i tražiti mnogo, a vi nemate ništa.
NN: Kolika su tada bila dugovanja Željezare?
HADŽIPAŠIĆ: Više od 80 miliona KM.
NN: Da li ste kao tadašnji premijer kontaktirali Upravu `Mittala`, podsjećajući ih na njihove obaveze?
HADŽIPAŠIĆ: Intervenisao sam 14 puta i u Vladi postoje evidencije o tome, a imao sam i brojne sastanke sa direktorom `Mittala` za jugoistočnu Evropu i sa finansijskim direktorom korporacije. Imali smo takve razgovore da oni često, kada izlaze iz mog kabineta, koji ima jedna vrata, na koja su ušli, ne znaju gdje će izaći.
NN: Da li je tada bilo pritisaka na Vas da se pitanje Željezare riješi na ovakav način?
HADŽIPAŠIĆ: Ne, u smislu da se preferira određeni strateški partner, ali jeste pritisaka i podrške da se problem tadašnjeg `BH Stila` riješi i da Zenica prodiše. Kada smo sklopili taj ugovor nakon godinu i po ili divje godine pregovora svi su bili zadovoljni i Sindikat i Zenica, a ja sam dobio najveće priznanje od zeničkih vlasti i sve pozitivne promjene u Zenici najvećim dijelom se dešavaju s ulaskom `Mittala`. To je najveća kompanija u svijetu u ovoj oblasti i ako ona ima povjerenja da dođe i investira, u tu sredinu dolaze i drugi. Nakon dolaska `Mittala` Zenica se preporodila i treba je ostaviti da diše.
NN: Ali, Uprava nije izvršila obaveze - pokrenula integralnu proizvodnju, nije zaposlila radnike...
HADŽIPAŠIĆ: Zaposlili su radnike i prate socijalni program. Pokretanje integralne proizvodnje treba da zaposli do 4.500 ljudi, a integralna proizvodnja je za godinu do godinu i po. Sadašnja Vlada FBiH može da se odluči za reprogramiranje obaveza i pooštravanje ugovora. Sada je lakše doći do garancija nego prije tri godine, treba insistirati na njima, oni mogu u potpunosti ispoštovati ugovor, ali se Vlada i `Mittal` moraju dogovoriti na koji način intenzivirati proces investicija.
NN: Da li biste danas napravili isti ugovor?
HADŽIPAŠIĆ: U onakvim ekonomskim okolnostima da, ali kada analizirate neku odluku morate analizirati i vrijeme i okolnosti u kojima je donijeta. Bespredmetno je iz sadašnje situacije analizirati tu odluku, a u ono vrijeme to je bilo najbolje što se moglo uraditi
NN: Kako komentarišete ocjene da ste tada `sve uradili pogrešno`?
HADŽIPAŠIĆ: Očito ljudi napadaju iz političkih ili promotivnih pobuda i pokušavaju ušićariti na ovom projektu. Svi oni koji sada komentarišu tada su bili ili u vlasti ili u opoziciji i mogli su kazati da ugovor nije dobar i da imaju bolja rješenja. Nažalost, kod nas je situacija takva da imamo nešto što ne vrijedi mnogo i nije traženo, a onog trenutka kada se neko zainteresuje - svi pametuju i tvrde da to nije dobro rješenje.
Sindikat ima mogućnost za dogovor
NN: Kažete da su svi zadovoljni, da je `Mittal` preporodio Zenicu, a radnici štrajkuju?
HADŽIPAŠIĆ: `Mittal` je ispoštovao sve obaveze iz ugovora o socijalnom programu u čijem pisanju je aktivno sudjelovao i Sindikat, ali u nekoliko posljednjih mjeseci nije pratio povećanje plata u FBiH. Naime, u tom ugovoru stoji da minimalna nadoknada mora biti 57 odsto prosjeka plate u FBiH, što bi sada, zbog porasta plata u FBiH u posljednjih nekoliko mjeseci, bilo 2,32 KM i Sindikat insistira da se to ispoštuje. Sindikat ima mogućnost da se dogovara i na drugi način, a poslodavac ne smije isplatiti manje od 57 odsto.