SARAJEVO, BANJALUKA - Ministar bezbjednosti u bilo kojoj zemlji bi nakon terorističkog napada poput napada u Bugojnu trebalo da podnese ostavku iz moralnih razloga, smatraju stručnjaci iz Sarajeva i Banjaluke iz oblasti terorizma.
Amir Kržalić, projekt direktor Centra za sigurnosne studije, iz Sarajeva kaže da podnošenje ostavke ne znači automatski priznavanje krivice, nego predstavlja čin moralne odgovornosti.
"Nakon ovakvog događaja ministar treba da podnese ostavku, a zna se koji ministar je odgovoran. I ne samo on, nego svi političari koji se bave bezbjednošću. Ali to se neće desiti jer mi u BiH generalno nemamo moralne političare", smatra on.
Kržalić, međutim, kaže da je pogrešno upirati prstom u bilo koga pojedinačno, jer su okolnosti koje su dovele do ovoga mnogo šire i kompleksnije od odgovornosti bilo kojeg pojedinačnog političara.
Prema njegovom mišljenju, Bugojno bi trebalo biti otrežnjenje svima da se ovako neodgovorno ne može postupati kada se radi o bezbjednosti građana.
"U ovoj zemlji se samo zadovoljava forma a nikako suština i to nam se sada razbilo o glavu. Sve su nam institucije popunjene po nacionalnoj i političkoj pripadnosti a niko nije vodio računa o stručnosti. Jesu li ljudi stručni koji vode ključne resore? Da li su službe obučene? Imaju li potrebnu opremu? Imaju li odriješene ruke i jesu li pritisnuti od strane politike? To su pitanja koja traže odgovore", navodi on.
Dragomir Keserović, profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu iz Banjaluke, takođe smatra da bi ministar Ahmetović iz moralnih razloga trebalo da podnese ostavku, ali isto sumnja da će se to desiti.
"Nije problem samo u ministru, problem je u neredu koji postoji u organizaciji policijsko-bezbjednosnih agencija. Neke agencije su u nadležnosti Predsjedništva, kao OSA, neke Savjeta ministara, kao SIPA, imamo još nižerangiranih policijskih agencija i pitanje je ko je za šta odgovoran i kakva je koordinacija među njima", kaže on.
On ističe da nedostaju poluge s kojima bi se na jednom mjestu moglo rukovoditi aktivnostima bezbjednosti, ali isto tako, kako ističe, zakonima nije definisano šta je tačno čija odgovornost.
"A problem je i u nedostatku opšte bezbjednosne kulture. Vidite u Americi i EU koliki se značaj pridaje problemu terorizma nakon 11. septembra, a kod nas baš i ne postoji svijest da svi treba da doprinesu bezbjednosti", smatra on i ističe da bi država brže trebalo da ispunjava preporuke iz evroatlantskih integracija u oblasti bezbjednosti.
I Ivo Miro Jović, član Zajedničke komisije bh. parlamenta za odbranu i bezbjednost, vidi sistemski problem, jer, kako ističe, nema koordinacije između različitih agencija i institucija. On kaže da su potrebne ostavke moralno odgovornih.
"Sigurno treba postaviti pitanje moralne odgovornosti ne samo u Bugojnu, jer se tako što moglo desiti bilo gdje drugdje, nego i na nivou županije, Federacije ali i šire, jer sada treba opravdati povjerenje u sigurnosni sustav i institucije vlasti onima koji su sumnjali da je bezbjednosni sektor zadovoljavajući", smatra on.
Goran Maričić, direktor Službe za zajedničke poslove Vlade RS, koja obezbjeđuje dvorište i unutrašnjost zgrade Vlade RS, tvrdi da se Bugojno ne može ponoviti u njihovoj zgradi.
"Imamo najsavremeniju opremu, obučene ljude, policijske kućice ispred zgrade nalaze se na svim ključnim tačkama i uz saradnju sa MUP-om RS mislim da smo dobro obezbijedili objekat", smatra on.
Željka Kujundžija, portparol SIPA, kaže da iz bezbjednosnih razloga ne može govoriti o obimu obezbjeđenja objekata čija je bezbjednost njihova briga, ali tvrdi da je zaštita dobra.