BANJALUKA - Veliki broj poljoprivrednika iz RS neće moći otplatiti regresirano đubrivo ovogodišnjim rodom pšenice, jer je zbog loših vremenskih prilika vrlo nekvalitetna, pa niko neće da je otkupi.
Ako regres ne vrate ni kukuruzom ili ga ne plate, izgubiće pravo na podsticaje u narednih pet godina.
Poljoprivrednici Srpske su u panici jer ovogodišnji rod pšenice u većini slučajeva ne zadovoljava kvalitet koji je propisan ugovorom Vlade RS i poljoprivrednika.
Radomir Tošić, poljoprivrednik iz Nove Topole, rekao je da je pšenica lošeg kvaliteta zbog nevremena i kiše koja je padala.
"Problem poljoprivrednika predstavlja to što nemaju kome da se žale i da se obrate za pomoć kako bi vratili sredstva koja su uložili prilikom sjetve pšenice", istakao je Tošić.
On je dodao da je zasijao 12 hektara pšenice i da je u velikom gubitku.
"Ovogodišnji rod pšenice ne zadovoljava ni kvalitet koji je određen prilikom sklapanja ugovora sa Vladom RS za regres, zbog čega je ne možemo ni na taj način kompenzirati", kazao je Tošić.
Njego Zagorac, predsjednik Udruženja mlinara regije Bijeljina, rekao je da su nastali veliki problemi zbog lošeg kvaliteta pšenice.
"U ambarima, privatnim posjedima i podrumima poljoprivrednici su uskladištili ogromne količine pšenice koje niko ne kupuje", istakao je Zagorac.
Prema njegovim riječima, zbog lošeg kvaliteta domaće pšenice mlinari će biti primorani da ovogodišnji rod uvoze iz Srbije i Mađarske.
"Pekari nisu mađioničari i od brašna lošeg kvaliteta ne mogu napraviti kvalitetan hljeb", istakao je Zagorac.
Milenko Ilić, direktor "Žitoprometa" iz Bijeljine, rekao je da će se pekari morati naviknuti na brašno kakvo će biti dobijeno od ovogodišnjeg roda pšenice.
"Pšenica se otkupljuje po cijeni od 0,24 do 0,27 KM u zavisnosti od kvaliteta. Pšenica najboljeg kvaliteta se otkupljuje po 0,27 KM, ona koja se dosušuje 0,26 KM i ona koja je ostala na njivama tokom onih velikih kiša je 0,24 KM po kilogramu", pojasnio je Ilić.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS, rekao je da mlinari ne otkupljuju pšenicu od poljoprivrednika iz RS jer bi na taj način morali prikazati svu količinu koju su kupili i tako ne bi mogli raditi na crno.
"Ukoliko poljoprivrednici ne mogu prodati ovogodišnji rod mlinarima, treba pšenicu da prodaju fabrikama stočne hrane i na taj način vrate sredstva koja su uložili u sjetvu", istakao je Usorac.
Radovan Samardžija, direktor Republičke direkcije za robne rezerve, rekao je da poljoprivrednici mogu za regresirano đubrivo vratiti pšenicu ili kukuruz ukoliko su odgovarajućeg kvaliteta ili dug za regresirano đubrivo mogu jednostavno otplatiti po 20 odsto nižoj cijeni.
"U ugovoru koji je potpisan između Vlade RS i poljoprivrednika bilo je da minimalna hektolitarska masa pšenice iznosi 76, ona je pomjerena na 72", istakao je Samardžija.
On je dodao da ovako loša godina nije bila u posljednjih 50 godina.
"Vlada je pomjeranjem granice kvaliteta, s obzirom na vrlo loše vremenske prilike, opet izašla poljoprivrednicima u susret, kako bi što veća količina pšenice mogla da bude vraćena za regres", naveo je Samardžija.
Prema njegovim riječima, svi poljoprivrednici od danas pa do petka Republičkoj direkciji za robne rezerve mogu dostaviti informacije o količinama pšenice koje imaju za otkup.