BANJALUKA - Situacija po pitanju elektrifikacije povratničkih naselja neuporedivo je povoljnija u RS nego u FBiH, izjavio je Drago Vuleta, pomoćnik ministra za imovinskopravne poslove u Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica RS.
`Mnogo više je ulagano i u infrastrukturu u povratničkim naseljima u RS nego u FBiH`, kaže Vuleta, ističući da je FBiH igrala samo na kartu povratka Bošnjaka u RS.
U emisiji RT RS, pod nazivom `Inventura mraka`, navedeno je da se u 70 sela u FBiH od rata vratilo oko 15.000 Srba, ali da ni danas, 12 godina poslije rata, nemaju struju. U toku posljednjeg rata u BiH je raseljeno srpsko stanovništvo iz skoro tri stotine naselja. U oko 200 tih mjesta u FBiH niko od Srba se nije vratio.
Vuleta ističe da, prema posljednjoj reregistraciji, od 67.000 raseljenih osoba iz FBiH u RS polovina ne želi da se vrati u mjesta odakle su izbjegli.
`Mi smo sada prvi put rekli da u budžetskim sredstvima treba imati grant namjenskih sredstava za pomoć onima koji ostaju. Nema rješenja izbjegličkog pitanja bez uspostavljanja fonda za pravičnu nadoknadu`, kaže Vuleta.
Oko 30 porodica srpskih povratnika u Rastošnicu, kod Sapne, šest godina nakon povratka živi u mraku. Prema navodima Srpskog građanskog vijeća (SGV) Sapna, još 120 porodica je izrazilo želju da se vrati u Rastošnicu, ali neće dok ne budu imali osigurane osnovne uslove za život.
Povratnici iz Rastošnice prije četiri mjeseca su protestovali tražeći da se ubrza elektrifikacija. Tada je konstatovano da se radi o opstrukciji povratka.
`Elektrodistribucija` Tuzla najavila je ulaganje 150.000 KM za izgradnju niskonaponske mreže, ali uslov je da se obezbijedi dodatnih 50.000 KM. U općini Sapna navode da ta sredstva ne mogu izdvojiti iz budžeta, a Tuzlanski kanton nije reagovao na ovaj problem.
U Rastošnici je po popipsu 1991. godine živjelo 4.000 Srba, a vratilo ih se oko stotinu.
Juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt s premijerom FBiH i resornim ministrima u Vladi FBiH.