Dvadeset šestog decembra 2016. godine puni se 20 godina od momenta uspostavljanja diplomatskih odnosa između Ruske Federacije i Bosne i Hercegovine. Ovaj značajni datum je odličan razlog za detaljnu analizu stanja i perspektiva unapređenja naše tradicionalno prijateljske i uzajamno korisne saradnje.
Prije svega, želio bih istaknuti dosljednu usmjerenost ruske strane, koja je garant Opšteg okvirnog (Dejtonskog) sporazuma za mir u BiH, za njegovo bezuvjetno ispunjavanje. Naš zajednički zadatak s bosanskohercegovačkim i međunarodnim partnerima je u tome da svestrano doprinosimo suzbijanju teških posljedica konflikta 1992 - 1995. godine i pružimo podršku BiH kao suverenoj decentraliziranoj državi, zasnovanoj na ravnopravnosti dva entiteta - Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, i tri ustavna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata, uz potpuno poštovanje prava i sloboda predstavnika ostalih grupa koje naseljavaju ovu zemlju.
Ubijeđeni smo da mehanizam poštovanja i zaštite baznih interesa svih strana u BiH utemeljen u Mirovnom sporazumu i danas predstavlja kamen temeljac za dalji izbalansirani razvoj BiH te harmonično otkrivanje njenog značajnog privrednog i ljudskog potencijala. U ovom kontekstu čvrsto se zalažemo za skoriju predaju stanovništvu BiH pune odgovornosti za sve što se dešava u zemlji. Smatramo da je već odavno sazrela neophodnost za ukidanje preostalih elemenata vanjskog upravljanja - prije svega aparata visokog predstavnika u BiH. Vansudski karakter njegove djelatnosti nije kompatibilan s modernim demokratskim standardima. Sve je očiglednije da je to prepreka na putu jačanja istinskog unutarbosanskog dijaloga i uzajamnog razumijevanja.
Popunjavanje - kao direktni rezultat spomenutog dijaloga - spektra projekata i inicijativa koji su prihvatljivi za sve strane u BiH će svakako doprinijeti jačanju rusko-bosanskohercegovačkih odnosa. U proteklom periodu zahvaljujući uzajamnim naporima uspjelo se izgraditi redovni politički dijalog zainteresovanih strana, dogovoriti se i potpisati čitav niz važnih bilateralnih sporazuma, koji danas formiraju čvrstu pravnu osnovu za svestrane veze između Rusije i BiH. U agendi je sveobuhvatni rad nad projektima međudržavnog sporazuma o socijalnom obezbjeđenju, međuvladinih sporazuma o uzajamnoj zaštiti investicija, o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o naučno-tehničkoj saradnji, međuresornih memoranduma u oblastima radne migracije, turizma kao i likvidacije posljedica elementarnih nepogoda i antropogenih katastrofa.
Vrlo je važan uzajamni fokus na proširivanju investicione i privredne uzajamne saradnje. Zaista napredan poduhvat u našim odnosima je uspješno realizovanje djelatnosti ruske kompanije "Zarubežneft" u Bosni i Hercegovini. Široka modernizacija Rafinerije Brod, Rafinerije motornog ulja Modriča i široke mreže benzinskih pumpi "Nestro petrol", koja se nastavlja uz pomoć sredstava ove kompanije, je ozbiljna garancija stabilnosti na unutrašnjem i regionalnom tržištu energetskih proizvoda, velikih poreznih uplata u budžete na svim nivoima i rješavanja socijalnih problema. Djelatnost otvorenog akcionarskog društva "Gazprom neft" u BiH, koje realizuje naftne derivate pod svjetski poznatim brendom "Gazprom", takođe doprinosi formiranju zdrave poslovne klime i konkurentnosti u energetskoj sferi. U kreditnoj sferi sličnu ulogu ima Sberbank, koji s punim pravom pokriva sve veću bazu klijenata.
Sljedeći koraci u ovom pravcu detaljno se razmatraju, kako tokom direktnog dijaloga između privrednih subjekata, tako i u okviru Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju. Posljednji sastanak kopredsjedavajućih je održan u Jekaterinburgu u julu 2016. godine, a naredna sjednica u punom sastavu je planirana u 2017. godini. Među prioritetima su nastavak dugoročne već provjerene saradnje u isporukama ruskog prirodnog gasa u BiH, ostvarivanje različitih projekata u sferi mašinogradnje, hidro i termo energetike, pojačanje agroindustrijskih veza, proširivanje međuregionalnih kontakata, kao i pružanje podrške malom i srednjem biznisu u potrazi za odgovarajućim partnerima.
Nesumnjiv značaj imaju bilateralne kulturne i humanitarne razmjene zasnovane na dubokim istorijskim tradicijama. Sa zadovoljstvom primjećujem da gostovanja umjetničkih trupa iz Rusije i Bosne i Hercegovine, izložbe slikarstva i filmske projekcije uvijek imaju kod gledalaca pouzdan uspjeh. Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini su sve spremniji da uče ruski jezik i aktivno koriste mogućnosti za besplatno obrazovanje na vodećim ruskim univerzitetima, produbljuju se naučne i studentske veze između visokoškolskim ustanova. Očigledno je i da smo humanitarnoj oblasti izgradili dobar temelj, koji omogućava optimistično gledanje na budućnost rusko-bosanskohercegovačkih kulturnih odnosa.
Na kraju, želio bih potvrditi otvorenost ruske strane prema daljem svestranom jačanju saradnje s Bosnom i Hercegovinom i drugim evropskim zemljama.
Odgovarajući osnovni kriterijumi su propisani u ažuriranoj verziju Koncepta spoljne politike Ruske Federacije, koji je odobrio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin 30. novembra 2016. godine.
Oni podrazumijevaju razvoj obostrano korisnog i ravnopravnog partnerstva sa stranim zemljama na osnovu poštovanja načela nezavisnosti i suverenosti, pragmatizma, transparentnosti, multilateralnosti, predvidljivosti i nekonfrontacionog zagovaranja nacionalnih prioriteta. U policentričnom sistemu međunarodnih odnosa, koji se formira pred našim očima i uz naše direktno učešće, upravo takav i samo takav pošten pristup će omogućiti da savladamo mnoge izazove i prijetnje, kako bismo osigurali mir i prosperitet za buduće generacije.
*Aleksej MEŠKOV, zamjenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije