SARAJEVO - Pravosnažna odluka Centralne izborne komisije (CIK) i Suda BiH o četvorogodišnjoj zabrani imenovanja zbog sukoba interesa nija bila smetnja da Predsjedništvo BiH imenuje Lidiju Korać za bh. ambasadora u NATO misiji u Briselu.
U CIK BiH juče su kazali da su oni Koraćevoj izrekli mjeru zabrane kandidovanja na izborima i obavljanja svih imenovanih funkcija.
"Predsjedništvo BiH nikada ne obavještava CIK o imenovanjima ambasadora, niti traži naše provjere prije imenovanja kao što je to slučaj sa ministrima i zamjenicima. Tako da nismo ni upoznati s tim, niti je traženo mišljenje. CIK je donijela odluku u vezi sa Lidijom Korać o sukobu interesa, a Sud BiH je potvrdio, i sve ostalo mogu obrazložiti u Predsjedništvu", kazala je Maksida Pirić, portparol CIK-a.
Koraćevu je za ambasadorsku funkciju u NATO misiji u Briselu predložio Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, jer prema odluci o nacionalnoj rotaciji na čelu diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) ovo mjesto pripada ambasadoru iz reda Hrvata. Odluku o njenom imenovanju za ambasadora Predsjedništvo je donijelo prošlog mjeseca.
Irena Jelisić, Komšićeva savjetnica za informisanje, nije se javljala na naše pozive, a u kabinetu su kazali da nije tu, te nismo uspjeli dobiti obrazloženje da li je pravosnažana odluka o sukobu interesa smetnja za obavljanje diplomatskih funkcija.
U odluci Predsjedništva BiH o postupku kandidovanja ambasadora BiH u inostranstvu iz 2007. godine navodi se da šef DKP-a mora ispunjavati zakonom propisane opšte uslove za zaposlenike državne službe sa visokom stručnom spremom.
Prema Zakonu o državnoj službi BiH ovi opšti uslovi odnose se na posjedovanje bh. državljanstva, nekažnjavanje, dokaze da se ne vodi krivični postupak i ostale odredbe koje moraju ispuniti svi državni službenici.
U odluci Predsjedništva BiH navode se posebni uslovi o poznavanju stranog jezika i prolaska kroz obavezne pripreme i provjere znanja u MIP-u.
"Ministar inostranih poslova dostavlja pisani prijedlog Predsjedništvu BiH za imenovanje šefa DKP-a u inostranstvu samo za kandidata koji uspješno ispunjava uslove predviđene ovom odlukom", piše u odluci Predsjedništva BiH.
Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH, takođe je bio u sukobu interesa, a odluku CIK-a kojom je i njemu izrečena mjera zabrane kandidovanja na izborima četiri godine potvrdio je Sud BiH, nakon čega se žalio Ustavnom sudu BiH. Alkalaj nije smijenjen u bh. parlamentu nakon što mu je utvrđen sukob interesa zbog članstva u Nadzornom odboru "VGT osiguranja", koje je poslovalo sa bh. institucijama u iznosu od oko 50.000 KM.
Koraćevu je CIK kaznio jer je sarajevsko "Oslobođenje", čiji je direktor, poslovalo u iznosu višem od 5.000 KM sa Gradskim vijećem Sarajeva, gdje je ona bila vijećnik SDP-a.