"Elektroprivreda BiH" bi sama mogla graditi nove hidroelektrane, ali samo u skladu sa mogućnostima zaduživanja koja su sada oko 250 do 300 miliona KM, kaže Amer Jerlagić, direktor "Elektroprivrede BiH". Najavljuje da će EP BiH u naredne četiri godine u sanaciju svih povratničkih naselja na teritoriji koju servisira uložiti 40 miliona KM.
NN: Najavljujete i skoro pripajanje rudnika?
JERLAGIĆ: Naredna četiri mjeseca ćemo pokušati stići potrebnu dinamiku za to, a potrebno je da stanje između nas i rudnika iščistimo i dovedemo na nulu. Ako ne uspijemo sada, moraćemo sve iz početka. Teško je sada govoriti o tome da li se možemo nositi sa obavezama rudnika, njihovim zaduženjima, jačanjem tehnološke opremljenosti, prenosu tehnologije u rudnike... Vjerovanto su razlozi zbog kojih pripreme dugo traju objektivni. Imamo strašnu želju da to napravimo za dobrobit rudara i za jeftiniji kilovat-sat, a bez toga je sve bespredmetno.
NN: Odakle novac, jer prema studiji Svjetske banke u rudnike u FBiH treba uložiti više od 700 miliona, jer je 97 odsto opreme za otpis?
JERLAGIĆ: Teško je preko noći i naći i uložiti taj novac, ali mi ćemo vidjeti da li je bolje početi sa zdravijim rudnicima, ili prvo rješavati one lošije i dovesti ih na bolji nivo. Ako budu potrebna dodatna sredstva, mimo zarada od uvoza, posegnućemo za kreditima, jer možemo dobiti dva do dva i po iznosa koja imamo na računu, a to bi bilo oko 250 ili 300 miliona KM. To je i dio priče o gradnji novih objekata.
NN: Mnogo se govori o toj gradnji osam novih objekata vrijednih oko sedam milijardi KM. Šta bi «EP BH» tu mogla sama raditi?
JERLAGIĆ: To bi mogla biti gradnja hidro objekata, ali u ovom momentu teško da bi mogli doći do kredita za termokapacitete, bilo da je to Kakanj, Tuzla ili rudnik i termoelektrana u Bugojnu.
NN: A šta je sa "famoznim" stotinama miliona KM na računu?
JERLAGIĆ: Mi na tekućem računu imamo između 690 i 170 miliona KM i taj iznos se mijenja, a imamo i 690 miliona KM deviznih sredstava oročenih i to je novac vezan za objekte.
NN: Da li ste spremni lobirati prema parlamentu i Vladi da EP BiH gradi sama?
JERLAGIĆ: Mi imamo ljude za pripremu za gradnju, a da li možemo biti investitori - ja u to ne bih ulazio dok ne budemo imali signal Vlade da li je to obaveza EP BiH ili nekog džoint-venčera s nekim. Naša je uloga da pripremimo gradnju i mi to moramo raditi.
NN: Planirate povećati izvoz, gdje, kome i kako ćete birati kompanije?
JERLAGIĆ: Trenutno osim dugoročnih ugovora sa HEP-om, EP HZ HB, EFT-om i ATEL-om, imamo prodaje na kratke staze, danas za danas ili danas za sutra i to je 18 kompanija koje kupuju dnevno, polusatno, satno. Naredna godina je otvoreno pitanje i u narednim mjesecima moramo smisliti najbolji model za prodaju viška struje.
NN: Šta je unosnije, kratkoročna ili dugoročna prodaja?
JERLAGIĆ: Kratkoročno je unosnije, ali rizičnije jer možete postići ekstra cijenu, ali možete i ne prodati, a za dugoročno ne morate brinuti jer ste odjednom završili posao.
NN: Ove godine trgujete s 18 kompanija. Kako ste ih birali i ima li u biznisu sa strujom novac boju?
JERLAGIĆ: Ovdje novac ne bi trebalo da ima bolju. Kraktoročnu prodaju obavljamo preko berze, pratimo kretanja na Lajpciškoj berzi, imamo dva berzanska dispečera čiji razgovori se snimaju 24 sata, a to je garancija da ne bude zloupotreba.
NN: Radite pripremne aktivnosti za velike objekte?
JERLAGIĆ: Dio dokumentacije imamo iz ranijeg vremena, za blokove u Kaknju i Tuzli imamo mnogo dokumentacije, ali treba provjeriti koliko ona danas vrijedi i koliko će neki izvođač prihvatiti to što je urađeno ranije. Sada prikupljamo nedostajuću dokumentaciju, prvenstveno za hidro objekte, moramo obaviti razgovore s lokalnom zajednicom, moramo vidjeti šta lokalna zajednica očekuje od tih objekata.
NN: Jeste li zagovornik referenduma pred gradnju novih objekata?
JERLAGIĆ: Treba obaviti iscrpne razgovore, pa tek onda krenuti u dalje aktivnosti. Slušao sam o referendumu u Tomislavgardu, ali mislim da treba razgovarati šta god da se gradi: da li je u skladu s međunarodnim protokolima, koliko radnih mjesta otvara, jer 1.500 radnih mjesta za mjesto poput Tomislavgrada nije malo. Treba iscrpiti sva tehničko-tehnološka, menadžerska, pa i politička sredstva.
NN: Da li je EP BiH spremna za jedinstvenu evropku energetsku zajednicu?
JERLAGIĆ: Mi te obaveze imamo od početka ove godine, a kompanije, u skladu sa rokovima koje im je odredio FERK i u odnosu na to koliko struje troše, imaju vremena do kraja juna i do kraja septembra da se izjasne hoće li kupovati struju od elektroprivreda u BiH, ili negdje drugo. Mislim da treba skratiti taj period, jer ovako do decembra nećemo znati hoćemo li imati dovoljno struje ili ne.
NN: Rekli ste da je nova uprava zatekla firmu bez planova razvoja?
JERLAGIĆ: Nažalost to je istina. Razvoja nije bilo, nema tehničkih preporuka i to je vezano za neinventivnost, nekreativnost prošle uprave, a tu ima pitanja koja izlaze iz domena moje odgovornosti.
"Vrijednost kompanije je umanjena"
NN: Govorite o akumuliranom gubitku oko 800 miliona KM. Šta to znači - da je oprema stara, da je ulagano u obnovu?
JERLAGIĆ: U 2007. godini imamo dobit od 11,5 miliona KM, ali i 40 miliona KM kojekakvih zaostalih obaveza koje nisu knjižene u 2004., 2005. ili 2006. godini i to smo knjižili kao akumulirani gubitak iz tog vremena. A od 2002. godine imamo gubitak oko 350 miliona KM. Uz to, u 2004. godini je bila procjena kompanije pred stvaranje dioničkog društva i tada je utvrđen gubitak oko 500 miliona KM.
NN: Kako je izgubljena ta vrijednost?
JERLAGIĆ: Nešto je gubitak iz poslovanja, a nešto amortizacijom po starim modelima. Ovaj gubitak će umanjiti vrijednost kompanije i ona više neće biti tri milijarde KM i nešto, nego 2,7 milijardi KM.
NN: Treba li privatizirati EP BiH?
JERLAGIĆ: Nipošto, jer će vrijednost preduzeća rasti, a cijena struje se povećavati. To možemo uraditi kada nam kompanija bude mnogo više vrijedila, možda poslije gradnje novih objekata kada kompanija bude vrijedila i 10 milijardi KM. Po meni je to oko 2015. godine.