SARAJEVO, VAŠINGTON - Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira raspravlja danas o budućnosti OHR-a, a ono što je već jasno je da se međunarodna zajednica, posebno njen najvažniji, zapadni dio, podijelio po pitanju BiH, što znači da bi zemlja u narednom periodu mogla ući u period političke nestabilnosti ako se ove zemlje budu nadigravale korištenjem situacije u BiH.
Na primjer, ako novi visoki predstavnik bude Antonio Zanardi Landi, italijanski diplomata koga podržavaju SAD, dio evropskih zemalja, posebno bitnih ne samo za evropski put BiH nego i za ekonomiju, mogao bi se osjetiti poniženo s obzirom na to da smo proteklih sedmica od diplomatskih predstavnika više njih stekli utisak da se Evropljani osjećaju da ih administracija u Vašingtonu ne tretira kao ravnopravne partnere.
Šta bez podrške SAD?
S druge strane, ako na čelo OHR-a dođe bilo koji drugi kandidat koji nema eksplicitnu podršku SAD, mogao bi se suočiti sa sudbinom Kristijana Šmita, koji je nedavno izvjesno pod američkim pritiskom podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika. Naime, ako predstavnici Republike Srpske, možda i po ohrabrivanju iz Vašingtona, budu osporavali njegov ili njen legitimitet, opet će na sceni biti slab visoki predstavnik bez mogućnosti da se nametne.
S druge strane, kandidat koga podrži Vašington bi se mogao naći u situaciji pritiska iz Amerike pod kojim je bio Šmit ako dođe do eventualnih neslaganja oko budućih koraka u BiH.
Dolazak u Sarajevo
Landi se danas, 4. juna, pojavio u Sarajevu, što se može protumačiti kao još jedan dodatni signal iz Vašingtona ko bi trebalo da bude imenovan na ovu funkciju. Iako i Evropljani imaju kandidata, sve je to nezvanično jer je jedino Landi formalno i zvanično predložen od strane Italije, dok drugih kandidata formalno nema, iako imamo nezvanične signale da se i te kako radi na alternativnom kandidatu koji bi bio prijedlog Evropljana.
Veliki problem za Evropu
U vezi s OHR-om postoji još jedan veliki problem za Evropu, a to je da je za Brisel funkcija visokog predstavnika u silaznoj putanji, jer je javni stav EU da zemlja koja je na evropskom putu ne može da ima međunarodni protektorat. Sada se Evropljani nalaze u apsurdnoj situaciji da moraju da se zalažu za jačanje OHR-a kako bi spriječili preveliki vanevropski uticaj na evropske poslove.
Suština ovih problema za Evropu je činjenica da i dalje nema jedinstvenu spoljnu politiku i zato ne može da nametne teme čak ni u svom neposrednom susjedstvu, zbog čega je prisiljena da reaguje na događaje koje kreiraju drugi.
Ohrabrujući signali
Ono što ohrabruje je to da je izjava Marka Rubija, američkog državnog sekretara, na saslušanju u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa o BiH ponovo potvrdila stav da SAD ne žele sukob i destabilizaciju zemlje.
"Kao što znate, postojeći visoki predstavnik je podnio ostavku tako da je sad tamo novi kandidat kojeg ćemo mi podržati, italijanski gospodin za kojeg mislimo da bi mogao odraditi dobar posao da stabilizuje tu poziciju", rekao je Rubio, odgovarajući na pitanje predstavnika Kita Selfa, koji je nedavno posjetio BiH.
Rubio je rekao da se i kroz privatne kanale radilo na stabilizaciji zemlje jer se, kako je naglasio, želi izbjeći da dođe do daljih sukoba.
Ako ne dođe do pomirenja
Međutim, u slučaju da ne dođe do "pomirenja" između članova Upravnog odbora i do imena novog visokog predstavnika ne dođu u suštinskom slaganju, različite strane u BiH bi mogle dobijati različite signale, što može samo otežati unutrašnji dogovor, posebno u situaciji u kojoj je evropski put praktično na izdisaju, a Brisel ima sve manje uticaja na procese u zemlji.
Sjednica PIC-a je u toku, a u ovom trenutku još nema potvrde o eventualnom dogovoru o tome ko će biti novi visoki predstavnik.