VAŠINGTON - Ketrin Bolkovac bila je policajka u Nebraski koja je odlučila krajem devedesetih svoj posao nastaviti u Bosni i Hercegovini u sastavu UN-ovih policijskih snaga.
Nakon manje od dvije godine otpuštena je nakon što je više puta upozorila da su Amerikanci, ali i još neki UN-ovi zaposlenici uključeni u trgovinu ženama iz Moldavije, Ukrajine i Rumunije.
Ni jedan od muškaraca nije optužen, a agencija koja je regrutovala policajce za BiH dobila je novi, unosni posao u Avganistanu i Iraku. Bolkovčeva je svoju priču ispričala u knjizi „Zviždač“.
Ketrin Bolkovac je 1998. bila razvedena. Majka troje odrasle djece koja je tražila promjenu.
Kao profesionalna policajka, pridružila se UN-ovim policijskim snagama IPTF-u koje su u Bosni i Hercegovini osnovane u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zadaća IPTF-a je bila nadgledanje i pomoć lokalnim policijskim snagama u teškim poratnim vremenima.
Nakon dolaska u BiH, raspoređena je u Zenicu, gdje je bila zadužena za borbu protiv nasilja nad ženama. Neposredno nakon dolaska, susrela se s mladom ženom, koja nije bila s Balkana, već iz Moldavije.
Viktorija nije govorili ni engleski, ni lokalni jezik, i nije mogla objasniti što joj se dogodilo. No, odvela je Ketrin do jednog noćnog kluba. Klub se zvao Florida, a Boljkovčevoj su se pridružili prevodilac i jedan lokalni policajac.
"Klub je bio otvoren. Sve smo pregladali. Iza šanka, u jednoj metalnoj kutiji našla sam pasoše i dolare. Dokumenti su pripadali djevojkama iz Istočne Evrope. Očito je da su djevojke bile zadržane u klubu protiv svoje volje. Uočili smo da s vanjske strane kluba vode stepenice do drugog kata do jedne zaključane sobe. Vrata smo otvorili na silu. U sobi je bilo još sedam djevojaka. Bile su ustrašene i očito zadržavane na silu. Nisu imale pasoše. I tu je sve počelo“, kaže Boljkovčeva.
Radilo se o lancu trgovine djevojkama koju je organizirala srpska mafija i koja je trgovala s djevojkama iz Ukrajine, Moldavije i Rumunjske. Među njima je bilo djevojčica od 12 godina.
Dolari u metalnoj kutiji za šakom bili su dokaz da postoji mogućnost da se među klijentima nalaze Amerikanci na službi u BiH, među njima i kolege Ketrin Bolkovac.
Njene sumnje ubrzo su se pokazale istinitima. Kako je istraga trajala, tako je bilo sve više dokaza da su Amerikanci, ali i drugi zaposleni u službama UN u BiH imali seks s djevojčicama i da su „ za seksualne usluge“ plaćali.
Kupovali su djevojke za jednu noć. Kada je Bolkovčeva to utvrdila shvatila je da se neki od njenih kolega čak niti ne osvrću na njenu istragu.
„Istraga je pokazala, da su u sve akcije bili uključeni, kako vojnici, tako i policajci, civilni uposlenici, a jedan od američkih policajaca mi je čak rekao da je kupio ženu od vlasnika jednog bara u blizini Sarajeva: Odlučio ju je oženiti i odvesti sa sobom natrag u SAD. No, ona je pobjegla, i ukrala mu mobilni telefon, što ga je prilično uznemirilo. Bilo je još dosta nevjerojatnih slučajeva u koje još uvijek ne mogu povjerovati.“
Odmah je alarmirala svoje pretpostavljene, slala izvještaje nadređenima. Neki od njih su stigli i do Žaka Pola Klajna koji je tada bio posebni predstavnik UN za BiH. No, izvještaji su, ili ignorisani, ili „riješeni“ bez rezultata o kojima bi ona imala saznanja.
Pomalo je postajala svjesna poteškoća, jer su pripadnici međunarodnih snaga bili izvan američkih, bh. ali i vojnih zakona. Nije ih se moglo krivično procesuirati.
No, kako je svoj posao nastavljala obavljati, to je poprilično uzdrmalo agenciju DynCorp koja je za angažman američkih državljana u BiH dobila od Stejt Departmenta 15 miliona dolara. Naravno, da su za posao često uzimali ljude koji su malo znali o policijskom poslu. Oni su lako potpadali pod utjecaj lokalnih kriminalaca.
"Balkanska mafija je dobro organizovana i infiltrirana u mnoge segmente međunarodne zajednice. To nije nikakva tajna. Naravno da je mafija uključena u trgovinu ljudima i da iz toga izvlači veliki profit. No, činjenica da su u cijelu priču uključene i policijske snage, to me je istinski uznemirilo.“
Bolkovčeva je je otpuštena nakon dvije godine. Optužena je da je loše vodila istragu, i da je zlonamjerno prozivala Dyn Corporaciju. Na kraju je morala otići iz BiH pod prijetnjom smrću.
Ipak, uspjela je tužiti organizaciju koja zapošljavala službenike za poslove sigurnosti u inostranstvu.
Firma je zbog „lošeg ponašanja“ i otpustila sedmoricu policajaca koje je bila angažovala u BiH.
No, seks skandal nije otežao ovoj firmida dobije jednako unosne poslove u Avganistanu i Iraku. Prema podacima WikiLeaksa, zaposleni da treniraju avganistanske policijske snage snimljeni su kako se drogiraju, ali navodno su plaćali za usluge djeci koja su bila uključena u lanac prostitucije.
Bolkovačeva je svoja iskustva iz BiH sabrala u knjizi memoara „Zviždači“ koja je poslužila i kao scenario za film. Ona se nada da je njen posao pomogao u podizanju svijesti o trgovini ljudima na Balkanu.
Ipak, nije sigurna da će knjiga i skori film promijeniti način na koji se angažuju američki državljani na poslovima zaštite u kriznim područjima.
"Nije problem što je na primjer 10-20 posto tih službenika uključeno u kriminal. Problem je što preostalih 80 posto zatvaraju oči pred kriminalom“, kaže Ketrin Bolkovac.