Ana Trišić-Babić, zamjenik ministra spoljnih poslova BiH, kaže da početak dvogodišnjeg mandata kao nestalne članice u Savjetu bezbjednosti (SB) UN-a BiH pruža dobru priliku da pruži svoj doprinos na globalnom nivou, ali je stavlja i na veliki test jer će morati da dokaže da zaista poštuje međunarodno pravo i da je sposobna da zauzme svoj stav o teškim pitanjima.
Ona se nada da u periodu dok BiH bude u SB pojedinci neće to koristiti za samovoljne istupe i stvaranje negativne slike o zemlji, ali i problema unutar BiH.
NN: Šta će za BiH značiti to što je postala nestalna članica SB UN-a?
TRIŠIĆ-BABIĆ: S obzirom na to da je BiH prije 15 godina bila subjekt o kojem se razgovaralo kao o problemu u UN-u, to znači zaista dosta. Sada dolazimo u situaciju da ravnopravno razgovaramo i odlučujemo sa ostalim stalnim i nestalnim članicama SB. Za BiH je to takođe i jako veliki test jer sa svojim članstvom kao nestalna članica će morati da se pozicionira.
Kada kažem da se pozicionira, to znači da moramo kao zemlja da pokažemo i dokažemo da poštujemo međunarodno pravo, da razumijemo to pravo i da smo zemlja sposobna za članstvo u EU, u šta se svi zaklinju. Moraćemo da pokažemo kako ćemo izbalansirati ili imati čvrst stav prema događajima na Bliskom istoku, o sukobu između Izraela i Palestine, o dešavanjima u Iranu i Avganistanu. Mi ćemo morati da kažemo svoj stav i više nećemo biti u poziciji da budemo suzdržani, a ako bi čak i htjeli da budemo suzdržani, moraćemo da imamo čvrste i validne argumente zašto imamo takav stav.
NN: Koji je to segment u kojem BiH može da da najveći doprinos?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Ono gdje BiH zaista može da da svoj doprinos i ono što se od nas možda i očekuje je u "peace building" mirovnim misijama, jer, nažalost, imamo ratno i postratno iskustvo sa takvim mirovnim operacijama. Upravo se na tom polju u UN-u očekuje najveći doprinos BiH, tačnije u kulturi dijaloga i razumijevanju civilizacija.
NN: Na koji način će biti formiran stav BiH, odnosno ko će odlučivati kako će BiH glasati u Savjetu bezbjednosti?
TRIŠIĆ-BABIĆ: BiH većinu informacija treba da dobije iz naše misije u Njujorku. Naši diplomati koji su u Njujorku, uključujući ambasadora, zaista moraju biti na terenu, slušati i osluškivati stavove drugih zemalja i nama na taj način elaborirati o stavovima grupe zemalja EU, islamskih zemalja i drugih kako bismo imali pravu sliku o onome o čemu će se odlučivati. Pošto primimo relevantne informacije Ministarstvo inostranih poslova mora da ih pripremi i proslijedi elaborat prema Predsjedništvu BiH, koje je prema Ustavu zaduženo za vođenje spoljne politike zemlje.
NN: Da li postoji već neka lista svjetskih problema i o kakvim pitanjima je sve riječ?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Mi smo u Ministarstvu već formirali našu bazu podataka u koju su uključene sve zemlje svijeta i šta se u njima dešava i koji su njihovi zahtjevi prema UN-u.
Tu ima svega od vrlo komplikovanih situacija do možda za nas smiješnih, poput zahtjeva karipskih zemalja koje su vrlo zainteresovane za cijenu banana u EU. Sa druge strane, postoje veliki problemi ljudskih prava u Iranu, konflikt Izraela i Palestine, Kosovo i problem Sjeverne Koreje, koja će biti vruća tema u 2010. godini.
NN: Šta ako se desi da, recimo, neko iz BiH bez saglasnosti Predsjedništva nastupi u SB?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Ne bih željela da se nešto takvo desi, jer bi to bilo loše za sve građane u BiH. Međutim, poučena ranijim iskustvima, ne isključujem i takvu mogućnost da ministru Alkalaju ili Harisu Silajdžiću, koji će biti predsjedavajući od marta, padne na pamet da odu i sami istupaju.
To bi stvorilo samo negativnu sliku za BiH i za njena nastojanja ka evroatlantskim integracijama. Ako bi se odlučili na takav korak i sebi to dozvolili, dokazali bi da nisu relevantni partneri i da se na njih ne može računati.
NN: Da li će BiH biti tema na sjednicama SB i kako će se ona postavljati u tim situacijama?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Sigurno će biti tema u Savjetu bezbjednosti jer visoki predstavnik mora dva puta godišnje da podnosi svoj izvještaj o BiH.
Ono čemu smo se nadali, da će Savjet za provođenje mira (PIC) ukinuti ovlaštenja visokog predstavnika i da će OHR biti transformisan u misiju EU, upravo zbog članstva u SB, nije se dogodilo, pa sada imamo neuobičajenu situaciju.
Nama je rečeno da u takvoj situaciji od nas niko ne očekuje da imamo bilo kakav stav. Ipak, ja se iskreno nadam da će se u februaru na sjednici PIC-a naći način kako da bude transformisan OHR. Interesantno je da će ta ili bilo koja odluka koju donese PIC u februaru morati biti verifikovana u Savjetu bezbjednosti.
NN: Da li u tom slučaju BiH može da zauzme stav?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Što se tiče stava koji mi treba da zauzmemo, on mora biti ono što nam je već rečeno u Briselu, a to je da BiH sa visokom predstavnikom ne može da aplicira za članstvo u EU.
Zato se nadam, ukoliko dođe do izjašnjavanja, da će BiH glasati za zatvaranje Kancelarije OHR-a jer teži članstvu u EU.
NN: Da li mislite da će se nešto promijeniti na putu BiH ka EU za vrijeme predsjedavanja Španije?
TRIŠIĆ-BABIĆ: BiH je jasno dato do znanja, a to je izgleda jedino shvaćeno u Banjaluci, da se mora postići dogovor unutar zemlje. Nama neće pomoći ni Španija ni Švedska ni Italija, ni Vašington ni Brisel, jer su nam svi jasno rekli da moramo da se sami dogovorimo. Španija će biti zainteresovana, ali, nažalost, situacija je takva da u EU više nije prioritet zapadni Balkan, već teška ekonomska situacija.
MIP nije ispunio ciljeve
NN: Kako ocjenjujete rad MIP-a u prošloj godini?
TRIŠIĆ-BABIĆ: Meni je žao što ovo moram reći, jer sam sjedila u Ministarstvu inostranih poslova i nadala se da ću dati svoj doprinos da BiH krene putem kojim je pošla Srbija i kojim Hrvatska ide već niz godina, da zbog pogrešno vođene spoljne politike i pogrešnog rukovođenje ministra BiH nije dobila liberalizaciju viznog režima i da je jedina zemlja koja ne može da podnese zahtjev za kandidaturu. Samo te dvije činjenice su dovoljne da se uvede vrsta kriznog štaba u Ministarstvu kako bi se našle mogućnosti da se BiH vrati na evropski put.
Iako su ministar i Komisija za spoljnu politiku parlamenta BiH zabijali glavu u pijesak i tvrdili da je u Ministarstvu sve u redu i da Ministarstvo nije postizalo nikad bolje rezultate, stvarnost ih je najbolje demantovala.
Bilo je i pozitivnih stvari, ali su one ostale u sjenci pomenutih krupnih propusta, problema sa Beogradom, skandala koji se svako malo dešavaju u mreži MIP-a.