BANJALUKA - Međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti za stanje u BiH, jer je često svojim miješanjem donosila više štete nego koristi, smatraju analitičari.
Miloš Šolaja, predsjednik Centra za međunarodne odnose, kaže da je bio čitav niz primjera intervencionizma međunarodne zajednice kojima je poništavan rezultat domaćih dogovora.
"Bilo je tu poništavanja zakona koji su dogovoreni i usaglašeni u Parlamentarnoj skupštini, pa je to dovelo do situacije da neki misle da je i Ustav moguće promijeniti direktivnom intervencijom međunarodne zajednice. Imali smo nametanje ustavnih rješenja 2002. godine, pa je to moralo biti korigovano poslije. Od samog početka nije postojao koncept, sve se rješavalo od situacije do situacije, od visokog predstavnika do visokog predstavnika", rekao je on.
Istakao je da je principijelno svaki intervencionizam međunarodne zajednice kontraproduktivan i da je bez unutrašnjih procesa nemoguće stvoriti uslove da država funkcioniše normalno.
"To je jedino rješenje, pa ma koliko neki procesi morali dugo trajati", smatra Šolaja.
Vehid Šehić, predsjednik organizacije Forum građana Tuzla, kaže da i domaći političari, ali i predstavnici međunarodne zajednice snose zajedničku odgovornost što brojni dogovori nisu bili postizani.
On ističe da su predstavnici međunarodne zajednice, posebno u prvoj deceniji nakon rata, često svojim potezima stvarali više štete nego koristi.
"Sjećate li se kako su 1998. godine, bukvalno dan prije izbora, neobjašnjivo skidali ljude sa izbornih lista? Ja sam uvijek govorio da je to loše i da su to potezi koji ne pomažu demokratizaciji BiH", rekao je on.
Istakao je da, koliko god međunarodna zajednica često svojim intervencijama minirala dogovore domaćih lidera, treba očekivati da domaći lideri ulože veći napor da bi se dogovorili.
Bilo je poništavanja zakona koji su dogovoreni i usaglašeni, rekao Šolaja
"Oni moraju pokazati veći stepen odgovornosti prema svojim građanima, jer ipak oni žive u ovoj zemlji, za razliku od predstavnika međunarodne zajednice", rekao je Šehić.
Dodao je da je u posljednih nekoliko godina prisutan trend smanjenog angažmana međunarodne zajednice u BiH, ali da BiH i dalje nije napravila značajan iskorak.
Milorad Dodik, predsjednik RS, prošle sedmice je, takođe, rekao da u BiH djeluju neformalni centri moći kojima nije cilj da se domaći lideri dogovore i koji sabotiraju dokumente koje oni potpišu.
Kao rezultat toga, kako je istakao, mnoge institucije u BiH ne funkcionišu, a OHR i pojedini centri moći, kako je rekao, kroz nametanja, prijetnje i sankcije nameću rješenja koja ne mogu funkcionisati.
Kao dokaz za ove tvrdnje, naveo je da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ni nakon nekoliko godina nije izabrala novog direktora, iako su se šestorica tadašnjih lidera u BiH o tome dogovorili, a onda je neko taj dogovor sabotirao. Dodik tvrdi da posjeduje dokument koji su potpisali on, lider SNSD-a, Sulejman Tihić, lider SDA, Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, Haris Silajdžić, predsjednik SBiH, Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, i Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, u kojem su postigli jednoglasan dogovor o izboru Hrvata kao čelnog čovjeka RAK-a.
"Šest lidera složilo se i potpisalo. Svjedok je bio visoki predstavnik Miroslav Lajčak. Imam dokument i mogu vam ga pokazati. I šta je bilo? Nije poštovan. Znači, postoje neki neformalni centri moći. A mediji, često instruisani nebuloznim Inckovim tvrdnjama, spremni su da pišu o tome kako se lideri ne dogovaraju. Evo, dogovorili su se lideri. Pa opet ne može", rekao je Dodik.
Iako smo pokušali stupiti u kontakt sa nekoliko drugih lidera koje Dodik spominje, zbog njihovih godišnjih odmora juče nismo u tome uspjeli.