SARAJEVO - Nejedinstvena, konfuzna, bez ikakvog strateškog cilja.
Takva je, smatraju stručnjaci, spoljna politika BiH, koju vide kao trosmjernu ulicu koja najčešće ne vodi nigdje, jer tročlano Predsjedništvo BiH proklamuje isključivo sopstvene, te stavove tri naroda, a u posljednja dva ciklusa, tvrde, samo dva naroda, jer, kako kažu, Željko Komšić nije izabran od strane Hrvata kao njihov predstavnik.
Tri je, čini se, broj koji najbolje opisuje Bosnu i Hercegovinu i njenu spoljnu politiku, jer je javnost svjedok da se članovi Predsjedništva, ali i politički predstavnici Srba, Bošnjaka i Hrvata, bez izuzetaka, okreću diplomatijama koje su bliske njihovom nacionalnom okviru.
Tako srpski predstavnici ostaju vjerni Srbiji, Rusiji, Mađarskoj, Kini, u posljednje vrijeme Azerbejdžanu, dok Bošnjaci najviše nade polažu u Zapad (SAD, Velika Britanija, EU) i Tursku, a hrvatski predstavnici, osim zapadnih sila, najviše gledaju ka pravcu zvaničnog Zagreba.
To, dodaju analitičari, uopšte ne treba da se gleda kao toliki problem ukoliko svi oni donose i benefite kada je u pitanju bh. diplomatija. Ali, tih benefita, tvrde, zasad je bilo skoro pa nimalo.
Za Igora Davidovića, bivšeg bh. ambasadora i predsjednika Demokratskog centra Banjaluka, spoljna politika BiH je upravo onakva kakva je i sama država, a to je - bez nekog decidnog stava ili cilja.
"Umjesto toga, mi realno imamo tri vertikale u spoljnoj politici, kao što imamo i tri vertikale u diplomatskoj službi koja je instrument sprovođenja te politike. Ali, kada kažem da je to refleksija države kojoj služi ta spoljna politika, onda ne kažem da to tako mora i da bude. Naime, ako bi spoljna politika bila definisana kao zajednička djelatnost, zajednička funkcija, onda bi i Republika Srpska i bilo ko drugi ko učestvuje u toj politici, kroz nju artikulisao legalno i legitimno svoje ciljeve, a onda ih i realizovao", smatra Davidović.
On je stava je da "problem svih problema u BiH" taj što tročlano Predsjedništvo vodi svoje politike, uključujući i spoljnu politiku, odnosno tri kadrovske politike kada je u pitanju diplomatska služba.
"Onda dobijemo ono što nikome nije potrebno, a to je potpuni izostanak svakog rezultata", kaže Davidović, koji, obrazlažući ovakav stav, pojašnjava da se to najbolje vidi na primjeru sankcija, crnih lista.
"Imamo situaciju da smo na međunarodnoj sceni u goroj situaciji nego ikada, da smo izloženi raznovrsnim sankcijama, te situaciju da spoljna politika ne štiti interese bilo koga u ovoj državi, nego služi valjda nekakvoj svojoj imaginarnoj svrsi", naglašava predsjednik Demokratskog centra Banjaluka.
Prema njegovim riječima, vrijeme je za rekonstrukciju i pospremanje u BiH, a to se, analizirajući situaciju u bh. diplomatiji, svakako može sagledati i u konačnom dobijaju zakona o spoljnim poslovima, a koji BiH nikada nije imala.
"To je jedan od ključnih razloga potpune kakofonije na planu vanjske politike", kaže Zoran Krešić, novinar "Večernjeg lista" u BiH.
Ipak, on smatra da je odlaskom Bisere Turković sa mjesta ministra inostranih poslova BiH napravljen bitan napredak ako se gleda samo iz ugla Ministarstva i kompletne diplomatije u državi.
Ali, ako je ugao posmatranja Predsjedništvo BiH i njegov rad, Krešić je jedan od onih koji su stava da spoljna politika BiH trenutno vodi samo u dva pravca.
"Tu imamo dvije posve odvojene vanjske politike - jednu koju zagovara srpska, a drugu bošnjačka strana. I koje počesto ni o čemu nisu suglasne, te prema vani djeluju kao zaraćene strane", ističe Krešić, te dodaje:
"Nije meni uopće sporno to što Srbi grade odnose sa Srbijom, pa čak i u oblasti vanjskih poslova, Hrvati s Hrvatskom, a Bošnjaci pak s nekom trećom stranom. Problem je što se ti pak odnosi privatiziraju za interese jednoga naroda ili pak počesto i jedne političke opcije. Za BiH je najvažnije da gradi odnose s EU jer je u tome savezu odgovor na većinu bosanskohercegovačkih problema. A to podrazumijeva i usklađivanje vanjskopolitičkih pitanja s EU."
Na pitanje šta se može u ovom smislu očekivati u budućnosti, te mogu li se novim zakonom riješiti brojne nesuglasice i odnosi tri strane, Krešić poručuje da je "budućnost u BiH tek malo neizvjesnija od sadašnjosti, a koja je počesto kaotična".
A pomenuti zakon o spoljnim poslovima BiH u četvrtak, 21. septembra, u formi prijedloga će biti pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a na prijedlog Savjeta ministara.
Zakonom se uređuju način obavljanja spoljnih poslova, međusobni odnosi organa BiH u vršenju spoljnih poslova, nadležnost i djelokrug Ministarstva inostranih poslova, organizacija Ministarstva i diplomatsko-konzularnih predstavništava, diplomatska i konzularna zvanja i uslovi i način njihovog sticanja, te druga pitanja.
Podsjećanja radi, Savjet ministara je Prijedlog zakona utvrdio na sjednici održanoj 11. maja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.