SARAJEVO - Naredba pored čijeg imena treba da se popuni famozno "x" na glasačkom listiću, obavezno prisustvo stranačkim i političkim događajima, učlanjenje u partiju radi ostvarivanja određenih prava ili drugih benefita (zaposlenje), skupljanje "sigurnih glasova"...
Sve navedeno su direktni ili indirektni oblici političkih pritisaka na birače u BiH, a kroz koje u toku izbornog procesa, sudeći prema istraživanjima, prolazi gotovo polovina građana sa pravom glasa.
Ipak, mišljenje analitičara je da su ovakvoj situaciji više kumovali sami građani nego političke partije koje su oživjele ovu praksu, jer su oni pristali da radije žive i rade po pravilima nedvosmisleno lošeg sistema, nego da ga pokušaju promijeniti.
U ovu problematiku se nedavno upustila Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom", koja je tokom avgusta obišla 69 od 143 lokalne zajednice u BiH, te razgovarala sa građanima o direktnim i indirektnim pritiscima na birače.
Prema njihovim rezultatima, čak 40 odsto ispitanika izjavilo je da je doživjelo neki oblik političkog pritiska, a zaključak predstavnika "Pod lupom" je da su mnogi oblici tih pritisaka postali uobičajeno ponašanje političkih subjekata koji učestvuju u izbornim trkama.
"To je dovelo do toga da građani i građanke često pritiske na birače posmatraju kao redovne stranačke aktivnosti", navode iz Koalicije "Pod lupom".
Pored već navedenih oblika političkih pritisaka na birače, ispitanici su, dodaju iz Koalicije "Pod lupom", visoko postavili i pritisak da se na društvenim mrežama podržavaju i promovišu stranke ili kandidati.
Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, kaže za "Nezavisne novine" da su građani BiH, ali generalno i Balkana, navikli da se prilagođavaju ovakvim stvarima, umjesto da se potrude da promijene sistem koji očigledno ne radi u njihovu korist.
Međutim, on upravo u građanima vidi krivce za to što je takav sistem i dalje na snazi, a ne u onima koji su ga izgradili.
"Ja ne vidim toliki problem kod političkih stranaka koje rade to što rade, već vidim problem kod građana koji to prihvataju, to jest popuštaju pod tim pritiscima ili čak da kažemo da se sami aktiviraju na način da se priklanjaju strankama koje su na vlasti, a kada druge stranke dođu na vlast, onda veliki broj ljudi prelazi u te nove partije koje su na vlasti i tako dalje. To u suštini obesmišljava politike u BiH jer je politika na neki način postala sinonim ili mehanizam za zaštitu ličnih interesa, kako političara tako i građana", naglašava Latal.
Najupečatljiviji primjeri lošeg sistema koji su građani "aminovali", prema riječima naših sagovornika, svakako je plaćanje glasova.
Takva izborna korupcija, dodaju, dovela nas je do toga da smo praktično na nju oguglali.
"Ona je novo normalno. Jako malo ljudi zna da je Ustavom zagarantovano pravo da biramo za koga ćemo glasati i da je krivično djelo da nam neko prijeti da ćemo ostati bez posla, socijalne pomoći ili podsticaja ako ne glasamo kako se od nas traži. Svi pritisci, ucjene, prijetnje i zastrašivanja su uglavnom usmjereni na egzistencijalna pitanja birača", kaže politikolog Stefan Ličina.
On poručuje da bi bilo dobro da se objavi i koje su to grupe birača najizloženije ovakvim pritiscima (starosna struktura, stepen obrazovanja...).
Takođe, dijeli mišljenje da u BiH trenutno ne postoji politička volja da se izborna korupcija smanji.
"Iz godine u godinu tonemo sve dublje i upoznajemo neke nove načine izbornih pritisaka, ucjena ili prijetnji", zaključio je Ličina.