BRISEL, BANJALUKA - Iako je nova Evropska komisija eksplicitno potvrdila evropsku perspektivu zapadnog Balkana, ako se uporede zaduženja koja je kao komesar za proširenje imao Johanes Han u odnosu na Olivera Varhejija, može se zaključiti da će kriteriji u novoj komisiji biti nešto stroži.
Naime, u nedavno objavljenoj listi s opisom zadataka Olivera Varhejija na stranici Evropske komisije, eksplicitno je navedeno da će ta evropska perspektiva direktno biti zasnovana na sistemu zasluga u pretpristupnom procesu. Ovakva formulacija nije bila u opisu zaduženja Johanesa Hana.
Podsjećanja radi, Han je od Žan Kloda Junkera, predsjednika prošle Evropske komisije, dobio eksplicitnu instrukciju da u mandatu Komisije neće biti novih proširenja, što je izazvalo talas protesta i nezadovoljstva u regionu. Ovog puta, neprimanje novih članica u mandatu ove komisije, iako nije eksplicitno naznačeno, iz formulacija ovlaštenja komesara Varhejija vidljivo je da će i dalje ostati na snazi.
Indikativno je, međutim, da su jedine dvije zemlje našeg regiona koje se eksplicitno spominju u ovlaštenjima komesara Varhejija Albanija i Sjeverna Makedonija, gdje se ističe da je Varhejijev mandat da potpomogne otvaranje pretpristupnih pregovora s ove dvije zemlje.
U Hanovom portfelju je, sudeći iz instrukcija koje je dobio od Junkera, susjedstvo imalo veću težinu od resora proširenja. Međutim, treba takođe podsjetiti da je Junker negdje u drugoj polovini svog mandata promijenio mišljenje i ponovo fokus vratio na zapadni Balkan, sada već čuvenom izjavom da bi na zapadnom Balkanu mogao ponovo izbiti rat, kao i nešto kasnijom izjavom da bi, ako EU nastavi dosadašnju politiku, region mogle preuzeti "neke druge zemlje", prevashodno misleći na Kinu, Tursku i Rusiju.
Iako to nije bilo predviđeno mandatom koji je dao Hanu, Evropska komisija je pod Junkerovim vodstvom pokrenula Strategiju za zapadni Balkan 2018. godine, kojom je Han dobio nova ovlaštenja i nove instrumente, koji nisu bili predviđeni originalnim planom.
Ovog puta Evropsku komisiju šokirao je francuski veto otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom uprkos preporuci koju je dala da se proces otpočne, što je, vjerovatno, razlog zbog kojeg je ovaj proces eksplicitno spomenut u Varhejijevom mandatu.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže za "Nezavisne" da je pozitivno to što su i prethodni i trenutni komesar izrazili spremnost da zapadni Balkan bude integrisan u EU i istakli mjere da žele na tome da rade.
"Ono što je razlika ogleda se u percepciji te dvije osobe i sumnji prema novom komesaru, jer je on osoba koja dolazi iz okruženja predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana. Neke vrijednosti EU su u Orbanovoj režiji ozbiljno dovedene u pitanje i mi zapravo moramo početi očekivati više od nas samih i naših političkih elita", istakla je Topićeva. Ona je, naime, upozorila da nas ne može novi komesar uvesti u EU, ma koliko to nastojao i želio, ako ne bude sopstvenih napora u regionu.
Iako se pojavila nova inicijativa Francuske da se uvedu koraci koji bi uspostavili mjerila na koji način poboljšati proces pristupanja, mnogi su skeptični u njegov uspjeh.
Portal EuropaWestBalkans, na primjer, ističe da nije objašnjeno na koji način ovi francuski prijedlozi mogu poboljšati proces. "Osim toga, nije jasno koje će konkretne posljedice biti, recimo, za Srbiju i Crnu Goru, jer su obje zemlje duboko u pretpristupnom procesu po trenutnim pravilima", ističe portal.