Andžej Tiškjevič (Andrzej Tyszkiewicz), ambasador Republike Poljske u BiH, kaže da zbog pogoršane političke situacije BiH sve više zaostaje za zemljama regiona, ali vjeruje da će dolazak i rad novog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka predstavljati preporod za BiH.
`Sve će uskoro krenuti nabolje. Za nekoliko dana mjesto visokog predstavnika preuzima Miroslav Lajčak koji će unijeti volju za promjenama i optimizam. To će biti prilika za preporod, ali i prilika da političari pokažu da su spremni za reforme i za novi period u funkcionisanju BiH`, ističe Tiškjevič.
On očekuje da će sve to biti postignuto bez primjene bonskih ovlaštenja.
NN: Nedavno ste razgovarali s gospodinom Lajčakom i Vaši utisci su takvi, ali da li će ova vlast biti spremna da prati i podrži njegove vizije BiH?
TIŠKJEVIČ: Imao sam čast upoznati gospodina Lajčaka. On odlično poznaje BiH i već ima viziju rješenja za BiH. Mislim da za rješavanje problema u BiH on neće morati da koristi bonska ovlaštenja. Ali i vlasti u BiH moraju da preuzmu odgovornost. Ovdje su vlast, država i društvo podijeljeni, povjerenja još uvijek nema. Trebalo bi da se razmišlja na centralnom nivou, a ne na nivou entiteta. Znajući Lajčaka kao mladu, optimističnu i dinamičnu osobu, ubijeđen sam da će sve ubrzo krenuti na bolje. Ovo je odlična prilika za nešto novo.
NN: Poljska može pomoći BiH u rješavanju problema u poljoprivredi, rudarstvu, životnoj sredini, prenoseći svoja iskustva u tome. Ali kako riješiti problem reforme Ustava i policije u BiH?
TIŠKJEVIČ: Predstavnici konstitutivnih naroda u BiH i političari, moraju da izaberu i da se dogovore koji modeli Ustava i policije vama, državi i njenom uređenju najviše odgovaraju. Oni bi trebalo da znaju o kojim se modelima radi. Naravno, svaka reforma mora da odgovara direktivama Evropske unije i da bude u skladu sa zakonom. Važno je da taj dogovor političara i novi ustav unaprijede BiH, jer sadašnji ustav blokira mnogo toga.
NN: Možete li uporediti sadašnju političku situaciju u BiH s onom kada ste u septembru 2005. godine došli u BiH?
TIŠKJEVIČ: Situacija je tada bila sasvim drugačija, osjećala se pozitivna energija i optimizam. Prije svega zbog toga što je bio postignut dogovor oko reforme politike odbrambenog sistema, a u oktobru je bio potpisan sporazum o reformi policije. U novembru su počeli dogovori o potpisivanju akta o stabilizaciji i pridruživanju EU. Počeli su i pregovori o reformi Ustava. U aprilu je došlo do prekida pregovora, a parlament BiH nije prihvatio promjenu Ustava. Uz to, počela je prijevremena predizborna kampanja za izbore u oktobru i počeli su se radikalizovati stavovi stranaka. Negativna posljedica svega toga bila je neprihvatanje reforme policije, nepotpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. I sada BiH ima potpunu stagnaciju i sve više zaostaje za zemljama u regionu.
NN: Je li i u Poljskoj tranziciji bilo teških situacija poput sadašnje u BiH?
TIŠKJEVIČ: Kompletna situacija u BiH je teža i komplikovanija od one u Poljskoj. Poljska tranzicija traje već 18 godina. I danas se obračunavamo s lažiranom istorijom, vodimo borbu s korupcijom i provodimo proces lustracije. Ali za razliku od BiH, Poljska nema unutrašnjih religijskih i etničkih podjela. Podjele u Poljskoj su ideološke ili političke, i te razlike ne ugrožavaju državnost i suverenitet, pa se dobro razvija ekonomija, na koju ne utiče pokušaj obračuna s prošlošću.
NN: Šta kažu najnoviji podaci o ekonomskim odnosima i spoljnotrgovinskoj razmjeni Poljske i BiH?
TIŠKJEVIČ: Ta saradnja napreduje, ali ne zadovoljava nijednu stranu. Poljska ima 69. mjesto u razmjeni s BiH, ali imamo ambicije da budemo mnogo bolje plasirani. Radi se na tome da se organizuje što više sastanaka predstavnika spoljnotrgovinskih komora. Uglavnom, zbog organizovanja prvenstva u fudbalu 2012. godine u Poljskoj i Ukrajini, ukazala se velika potreba za bh. građevinskim proizvodima, uslugama i radnom snagom. Tu se očekuje porast razmjene, te dalje razvijanje saradnje u oblasti rudarstva, prerade metala, čelika, hemijske industrije.
NN: Gospodine Tiškjeviču, koje grane privrede u BiH mogu privući strane investicije?
TIŠKJEVIČ: Pored već pomenutog, ovdje ima i prirodnih resursa koje treba iskoristiti. Ima ruda metala, aluminijuma, olova, čelika. Trebalo bi da se iskoristi i turistički potencijal BiH, prirodne ljepote, rijeke. Spomenici kulture nisu poznati u Poljskoj. Republika Hrvatska ima agresivnu promotivnu kampanju. Svake godine hiljade Poljaka dolaze u Mostar i Međugorje, ali u organizaciji Hrvatske. Trebalo bi poraditi na promociji bh. turizma na poljskim televizijama.
Razmjena u sportu i kulturi za pohvalu
NN: Kako ocjenjujete razmjenu Poljske i BiH u oblasti kulture i sporta?
TIŠKJEVIČ: Ona je relativno dobra, ali i jedna i druga strana mogu više. U ovoj godini oživljena je razmjena u oblasti kulture. Pokazalo se to učešćem poljskih i bh. umjetničkih grupa na raznim međunarodnim festivalima u Sarajevu i u Banjaluci. Poljski umjetnici su bili na Međunarodnom festivalu `Sarajevska zima`, a naši plesači su u Banjaluci na Međunarodnom festivalu latinoameričkog plesa dobili zlatnu medalju.
Nedavno je bilo i takmičenje hendikepiranih u odbojci, vaši su osvojili prvo mjesto. U oktobru će biti prvenstvo Evope u odbojci na kome će učestvovati i poljska reprezentacija. Naravno, ova razmjena zavisi i od plasmana.