Ministarstvo prosvjete i kulture RS ove godine je upisnu politiku na javnim univerzitetima prilagodilo tržištu rada, kazao je ministar Anton Kasipović.
Osnovni cilj je, naglasio je Kasipović, da mladi ljudi po završetku studija nađu posao u struci, pa je Vlada iz tog razloga za studente koji upišu deficitarna zanimanja obezbijedila besplatno školovanje.
U ovom trenutku, dodao je, uslove za dobijanje licence za rad u RS ispunilo je šest privatnih univerziteta i sedam privatnih visokih škola.
NN: Na čemu se zasniva upisna politika za visokoškolske ustanove?
KASIPOVIĆ: Cilj nam je da mladi ljudi po završetku studija nađu posao u struci, a ne da čekaju posao i po nekoliko godina na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Činjenica je da veliki broj mladih obrazovanih ljudi danas ne može da se zaposli jer za njihovo zanimanje nema interesa na tržištu rada. Sa druge strane, tražena su ona zanimanja za koja se mladi teže opredjeljuju.
Ministarstvo želi da promijeni taj odnos upisnom politikom i nizom stimulativnih mjera za studente koji izaberu zanimanje koje je deficitarno na tržištu rada. Konkretno, mladim ljudima koji izaberu studijske programe - matematiku, fiziku, informatiku, mašinstvo, elektrotehniku i geodeziju Vlada RS obezbijediće besplatno školovanje i mjesečnu novčanu nadoknadu. Sa druge strane, Vlada neće sufinansirati studente na onim zanimanjima za koje nema interesa na tržištu rada.
NN: Upisna politika je usvojena, ali dokle se stiglo s licenciranjem fakulteta, odnosno koji od njih ispunjavaju uslove za rad?
KASIPOVIĆ: Savjet za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u februaru ove godine sugerisao je Ministarstvu inspekcijski pregled na svim visokoškolskim ustanova u RS, javnim i privatnim, radi provjere dobijenih licenci. Prosvjetna inspekcija je obavila inspekcijski pregled na svim visokoškolskim ustanovama i tamo gdje je uočila određene nedostatke u pogledu ispunjenosti propisanih uslova ostavljen je rok visokoškolskim ustanovama u kojem su one obavezne da otklone te nedostatke, odnosno da postupe po rješenju Prosvjetne inspekcije.
NN: Nacrti zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju izazvali su burne reakcije pedagoške javnosti. Zbog čega?
KASIPOVIĆ: Najviše reagovanja na javnim raspravama izazvalo je opisno ocjenjivanje, koje novi zakon predviđa u prva tri razreda osnovne škole, kao i tokom ukupnog osnovnog obrazovanja iz predmeta fizičko vaspitanje, muzička kultura, likovna kultura i vjeronauka i odredba koja ograničava mandat direktora. Ministarstvo je nastojalo da uvaži sve konstruktivne prijedloge koji su se čuli na javnim raspravama i upravo privodi kraju Prijedlog zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.
Kad je riječ o Nacrtu zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, prvenstveno nam je bio cilj da određene nedorečenosti i nepreciznosti u važećem zakonu preciziramo na način koji ne bi ostavljao prostora proizvoljnostima u tumačenju i primjeni.
NN: Da li će biti ukidanja područnih škola i na koji način će biti riješena ova problematika?
KASIPOVIĆ: U RS postoji 585 područnih škola i Ministarstvo će razmatrati ekonomsku opravdanost postojanja tolikog broja škola, ali i kvalitet rada u područnim školama. Dodatna poteškoća u radu pojedinih područnih škola je nedovoljno stručan kadar. Neke seoske škole ne mogu da obezbijede verifikovane nastavnike jer se mladi obrazovani ljudi nerado vraćaju na selo. Ministarstvo će uraditi jednu sveobuhvatnu analizu i ako procijeni neracionalnim postojanje neke područne škole, u tom slučaju bi se organizovao prevoz za učenike do najbliže veće područne ili do centralne škole. U svakom slučaju, tražićemo najbolje rješenje za učenike.
NN: Hoće li biti građene nove škole, gdje će i kome ići novac namijenjen za obrazovanje?
KASIPOVIĆ: Iz Razvojnog programa RS odobrena su sredstva za izgradnju osnovnih škola u Istočnom Sarajevu, Palama, Modriči, Gornjim Orlovcima kod Prijedora i Vrbaškoj u opštini Gradiška, kao i za obnovu osnovnih škola na području opštine Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica, Modriča, Doboj, Foča, Rudo i Ljubinje. Iz istih sredstava planirana je izgradnja ili obnova fiskulturnih dvorana pri školama u opštinama Berkovići, Pelagićevo, Šekovići, Osmaci, Srbac, Mrkonjić Grad, Trebinje, Teslić, Milići, Prnjavor, Bosanski Brod i Istočno Sarajevo.
U toku su pregovori sa Svjetskom bankom o kreditu koji bi trebalo da poboljša kvalitet rada u srednjim školama. Iz budžetskih sredstava Ministarstva planirana je i sanacija Medicinske škole i Gimnazije u Doboju te nabavka potrebne opreme za Elektrotehničku školu u Prijedoru, Srednjoškolski centar u Milićima i dobojsku Gimnaziju. Raspisan je, takođe, tender za kupovinu objekta za Medicinsku školu u Banjaluci.
Iz Razvojnog programa odobrena su sredstva za informacioni sistem Univerziteta u Banjaluci i izgradnju studentskog doma u Foči. Ministarstvo u saradnji s rektoratima nastoji da obezbijedi robni kredit za nabavku opreme za visokoškolske ustanove. Iz redovnih sredstava Ministarstva planirana je sanacija studentskih centara u Palama i Banjaluci.