BANJALUKA - Dom naroda BiH u prvom čitanju usvojio je dva prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku, ali gotovo je sigurno da u obliku u kojem su usvojeni nijedan, ako uopšte dođe do toga, neće proći u Predstavničkom domu.
Inače, usvajanje izmjena dva, takoreći ista zakona, po sjećanjima mnogih poslanika, nikada se nije desilo i ključno pitanje je sada na koji način će ići njihova dalja procedura. S obzirom na to da su zakoni usvojeni u prvom čitanju, trebalo bi da se usaglase amandmani, a nakon toga da Dom naroda praktično bude predlagač Predstavničkom domu, a kako su u proceduri dva zakona, veliko je pitanje na koji način se to planira riješiti.
"To što se radi je javašluk. U svakom slučaju, u Predstavničkom domu u ovom momentu ne može proći ništa", rekla je Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu, dodajući da je jedini ispravan put taj da na kraju Ministarstvo pravde BiH, odnosno Savjet ministara BiH, usaglasi takav zakon i predloži ga parlamentu.
Kakva je sudbina zakona koji su usvojeni u Domu naroda najbolje govori činjenica da su izmjene Zakona o krivičnom postupku, koje su s jedne strane predložili hrvatski delegati, a sa druge Halid Genjac (SDA), delegat bošnjačkog naroda, usvojene bez rasprave.
Pojedini poslanici su mišljenja da je ekspresno prihvatanje ovih zakona posljedica oštrog pisma koje su nedavno uputili pojedini predstavnici međunarodne zajednice.
"Kako će se ova procedura dalje razvijati, u ovom trenutku ne znam, ali mogu pretpostaviti da pritisak ima efekte", rekao je Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, dodajući da je bilo prijetnji i "ispod stola" delegatima koji bi danas eventualno obustavili procedure.
Kada je riječ o pismu koje su nedavno potpisali ambasadori Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Holandije, Španije, Turske, Velike Britanije, SAD, te kancelarije visokog predstavnika i OSCE-a, a u kojem su praktično Hrvate i HDZ optužili da opstruišu usvajanje izmjena zakona, reagovao je i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a.
U pismu ambasadorima navodi da je, kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda te kao predsjednik stranke koju su na neprimjeren i neprihvatljiv način javno prozvali, neugodno iznenađen te da odgovorno tvrdi da saopštenje nema nikakve veze sa stvarnošću.
"Osjećam dužnost upoznati vas da vaši istupi, koji su zasnovani na nepotpunim informacijama, nepotrebno doprinose stvaranju negativne percepcije javnosti, a da pri tome izvan svih standarda sudjelujete u politizaciji jednog važnog unutardržavnog pitanja u predizbornoj kampanji, čime postajete dio nje, što je apsurdno", napisao je Čović u svom pismu.
Što se tiče usvojenih izmjena zakona, suština je u tome da su protiv hrvatskog prijedloga izmjena Bošnjaci, a protiv izmjena koje predlaže SDA Hrvati i Srbi. O oba prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku još ranije je bilo riječi s obzirom na to da je hrvatski prijedlog identičan onom koji je predlagalo Ministarstvo pravde BiH i to bez podrške Savjeta ministara, dok je o prijedlogu SDA već bilo riječi u Predstavničkom domu, ali nije bilo dovoljne podrške da prođe.
Najveće razlike u predloženim izmjenama odnose se na obuhvat krivičnih dijela, jer s jedne strane hrvatski delegati predlažu da se posebne istražne radnje odnose samo na ona krivična djela koja se nalaze u Krivičnom zakonu BiH, dok SDA predlaže da se te istražne radnje koriste za teška krivična djela, ne samo ona koja su nabrojana u Krivičnom zakonu BiH.
Delegati su istakli da postoje razlike između dva prijedloga izmjena zakona te da je najvažnije da su oni ostali u proceduri i da se nadaju da će doći do kompromisa, ne objašnjavajući na koji način i po kojoj proceduri može doći do toga.
Dom naroda je bez rasprave usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, kojim se predviđa produženje trajanja službe profesionalnih vojnika, pa se tako maksimalna dužina trajanja službe vojnika pomjera do navršenih 40 godina.
Na prijedlog predsjedavajućeg Kluba delegata srpskog naroda Sredoja Novića, sa dnevnog reda skinuti su Prijedlog zakona o SIPA i Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu. Nović je ovo obrazložio riječima da delegati nisu imali vremena da se upoznaju o ovom zakonskom prijedlogu, koji je na dnevni red uvršten neposredno pred početak sjednice.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.