BRISEL, SARAJEVO - Broj tražilaca azila iz BiH u zemljama Šengena se smanjuje, ali se ukupan broj azilanata sa zapadnog Balkana povećava, navodi se u posljednjem dvomjesečnom izvještaju o monitoringu sprovođenja vizne liberalizacije od 22. avgusta, koju redovno objavljuje Frontex, agencija EU za spoljnu granicu.
Podsjećanja radi, "Nezavisne" su juče ekskluzivno objavile pismo šest zemalja Šengena i članica EU sa najvećim brojem lažnih azilanata sa zapadnog Balkana, odnosno Njemačke, Francuske, Luksemburga, Švedske, Belgije i Holandije. U pismu zemlje zahtijevaju ubrzano stavljanje na snagu mehanizma za suspenziju bezviznog režima. Na zasjedanju ministara unutrašnjih poslova Savjeta EU 25. i 26. oktobra biće održana i rasprava u vezi sa azilantima iz BiH.
Iz izvještaja, koji je u ekskluzivnom posjedu "Nezavisnih", vidi se da broj azilanata iz Srbije, Crne Gore i Makedonije i dalje raste, te da je ukupan broj u periodu koji pokriva izvještaj veći za 22 odsto nego u prethodnom periodu. Iz dokumenta se takođe vidi da se broj azilanata iz BiH vraća na nivo od prije ukidanja viza, a Frontex navodi da u vezi s BiH očekuju nastavak pozitivnog trenda.
"Veliki talas aplikacija za azil iz BiH, do kojeg je došlo u junu i julu 2012. godine, uglavnom u Švedsku, zaustavljen je krajem avgusta 2012. godine", stoji u izvještaju. Precizirano je da je u avgustu zabilježen samo 21 zahtjev za azil iz BiH, dok su u zadnjoj sedmici juna bila čak 242 zahtjeva.
Najviše azilanata je ponovo iz Srbije, a u junu, julu i avgustu bilo je više od 900 zahtjeva za azil u pet zemalja Šengena. U izvještaju je istaknuto da vlasti BiH očekuju vraćanje 1.100 lažnih azilanata.
"Posljedično tome, očekujemo da će se odnos podnosilaca azila i odbijenih (the return-to-asylum ratio) stabilizovati i da će iznositi približno 1:1", navodi se u izvještaju.
Ambasadori su od Evropske komisije u pismu zatražili da u dnevni red uvrsti i treći izvještaj Evropske komisije Evropskom parlamentu i Savjetu EU o viznoj liberalizaciji, koji je napisan i na osnovu izvještaja Frontexa, od kojih je gore navedeni posljednji.
"Nezavisne" su uspjele ekskluzivno doći u posjed i ovog dokumenta, u kojem se navodi da se u odnosu na 2011. godinu broj azilanata sa zapadnog Balkana smanjuje.
"Smanjenje se može pripisati znatnom smanjenju broja tražilaca azila iz Srbije i Makedonije, čiji su građani i dalje na samom vrhu. Nagli porast u maju se može pripisati prvo porastu, pa smanjenju broja tražilaca iz Albanije, koji je izazvan lažnim glasinama i pogrešnim informacijama o azilu", navedeno je u izvještaju.
Iako je, prema dokumentu, broj azilanata iz BiH veći u poređenju sa 2011. godinom, kako pokazuje navedeni izvještaj Frontexa, u zadnjem tromjesečju su brojevi gotovo spali na broj prije porasta broja azilanata. BiH je ocijenjena pozitivno u gotovo svim oblastima koje se odnose na bezbjednost dokumenata, upravljanje granicom, migracije, primanje tražilaca azila u BiH, borbu protiv krijumičara droge i ljudi i suzbijanje pranja novca, dok je ograničen napredak zabilježen u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te u oblasti osnovnih ljudskih prava, posebno u odnosu na romsku populaciju.
Zaključak izvještaja je da velika većina putnika sa zapadnog Balakana poštuje viznu liberalizaciju, a zemlje sprovode mjere za suzbijanje lažnih azilanata.
"Komisija smatra da mehanizam za kontrolu vizne liberalizacije funkcioniše efektivno i obezbjeđuje potrebne alate za monitoring kontinuirane implementacije mjerila (benchmarks) od strane zemalja zapadnog Balkana i tokova migracije između ovih zemalja i EU", navedeno je u zaključku dokumenta.
Peter Sorensen, šef Delegacije i specijalni predstavnik EU, rekao je juče da ne može komentarisati pismo koje su uputili ambasadori.
"Veoma je jasno da kada zemlja preuzme obaveze, da te obaveze nakon toga i ispuni. U svim našim kontaktima sa BiH jasno je da postoje stvari koje zemlja mora da uradi. Kada se to ispoštuje, mi uvijek ispunimo naš dio obaveza", zaključio je Sorensen.