BiH

Azra Karastanović: NATO znači stabilnost regije

Azra Karastanović: NATO znači stabilnost regije
Foto: Ustupljena fotografija | Azra Karastanović: NATO znači stabilnost regije

Putinova Rusija vodi agresivnu revizionističku politiku i stoga više ne važi hladnoratovski model neutralnosti, kaže za "Oslobođenje" Azra Karastanović, izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu vojno neutralne države odlučile su se na pridruživanje NATO savezu. Kakva je to poruka državama zapadnog Balkana koje još nisu članice Alijanse?

Poruka je jasna - NATO je garant bezbjednosti i stabilnosti. Odluka Finske i Švedske da se pridruže Alijansi je pokazatelj percepcije Saveza kao ključnog mehanizma zaštite i odvraćanja od potencijalnih prijetnji. Koliko je u interesu političkim elitama na vlasti u državama zapadnog Balkana koje još nisu članice Alijanse da čuju i građanima približe tu poruku, već je drugo pitanje. NATO je vojno-politički savez koji se zasniva na principu kolektivne odbrane: napad na jednu članicu NATO-a smatra se napadom na sve članice. Pridruživanje Finske, koja dijeli oko 1.340 kilometara granice s Rusijom, više će nego udvostručiti veličinu granice NATO-a s Rusijom. Sa druge strane, kada govorimo o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ne vjerujem da građani na Balkanu percipiraju neku vrstu direktne ugroženosti ovim dešavanjima, pogotovo ne na način da bi to u značajnoj mjeri uticalo na stavove o NATO-u, za razliku od onih država NATO članica, uključujući najnoviju Finsku kao i aspiranta Švedsku, koje imaju prethodna negativna iskustva sa Sovjetskim savezom, odnosno Rusijom i razumljivo imaju bojazni - što se reflektuje u percepciji javnog mnjenja u tim državama. Kako se ratna dejstva budu prolongirala, tako će, nažalost, i percepcija biti sve dalja, a kontranarativ u korist Rusije, koji ona umije vješto da koristi, sve snažniji. Nažalost, svjedoci smo da u BiH, Srbiji, ali i Crnoj Gori u kontinuitetu u različitim formatima i kroz aktivnosti raznih proksija možemo vidjeti bilborde i proteste podrške, gdje učesnici, noseći obilježja, lente, transparente, ruske zastave, ali i zastave Srbije, pružaju podršku Rusiji. U tim krugovima dominantno se plasira narativ o borbi između dva suprotstavljena sistema vrijednosti u kome se za rat u Ukrajini krivac vidi u Americi i Zapadu.

Nedavno ste ukazali na činjenicu da je Rusija paralelno s ratom u Ukrajini otvorila i jedan potpuno novi front - na internetu, propagandom i dezinformacijama. Postiže li Rusija time svoj cilj?

U uslovima rata u Ukrajini, koji traje već duže od godinu dana, moguće je da su neki očekivali da će Balkan biti manje na radaru interesovanja Rusije, ali to bi bila pogrešna premisa, zasnovana na nedovoljnom poznavanju Rusije. Dogodilo se upravo suprotno, uticaj

Rusije je samo ojačao, to je vidljivo u Crnoj Gori, u Sjevernoj Makedoniji, u BiH kroz dominantno jak uticaj u Republici Srpskoj, ali i šire od toga, kroz energetsku prisutnost na Balkanu. Paralelno sa ruskim napadima na Ukrajinu, otvoren ili preciznije rečeno, intenziviran je još jedan front - onaj u medijima i online prostoru. Taj uticaj propraćen proruskim propagadnim djelovanjem, dezinformacijama i širenjem antizapadnog narativa kroz različite portale, ali i posredstvom nekontrolisane distribucije putem društvenih mreža nastoji kreirati i oblikovati javno mnjenje koje ide u korist Rusije. I vidimo da taj narativ nailazi na plodno tlo. Rusija je mnogo bolja u ovoj igri od nas. Kad kažem nas, mislim na demokratski orijentisana društva i sisteme.

O članstvu u NATO-u jedinstvenog stava u BiH nema. Protivljenje dolazi iz redova stranaka iz RS koje prate stavove Srbije. Ko je bliži NATO-u - Srbija ili BiH?

U kontekstu istinske stabilnosti i sigurnosti regiona zapadnog Balkana možemo govoriti tek kada i BiH i Srbija postanu članice NATO-a. Ko je koliko blizu, odnosno daleko od tog članstva je dosta uslovljena i promjenljiva kategorija. Geopolitički procesi se ubrzano kreću, a čini mi se da su i određeni procesi unutar zapadnog Balkana započeti. Ostaje da vidimo u kom pravcu će se stvari odvijati u narednom periodu. Onog momenta kada sve političke strukture, odnosno sve strane u BiH počnu da sagledavaju stvari s aspekta državnih interesa, a ne usko ličnih i političkih, mišljenja sam da se može očekivati progres na polju ovog pitanja. Podsjećam takođe da članstvo u NATO-u, pored pripadnosti jednom sistemu kolektivne odbrane, znači i pripadnost sistemu vrijednosti koji podrazumijeva podizanje standarda u pogledu vladavine prava i pojačane borbe protiv organizovanog

kriminala i korupcije, koji su nužan preduslov članstva u EU. Pored ovog i bezbjednosnog aspekta, ne smijemo zanemariti ni veoma važan ekonomski aspekt. To su pitanja i teme koje se i te kako tiču interesa i boljeg standarda života građana BiH. Sa druge strane, ukoliko Srbija kao najveća zemlja, a možda i najbitniji faktor u kontekstu stabilnosti na zapadnom Balkanu, odluči da gradi svoju budućnost prema Zapadu, mišljenja sam da to može biti samo u najboljem interesu svih građana u Srbiji, ali i u interesu čitavog regiona.

Koliko je, prema Vašem mišljenju, politika neutralnosti održiva?

Ruska invazija na Ukrajinu je osnažila uvjerenje da Putinova Rusija vodi agresivnu revizionističku politiku i da stoga više ne važi hladnoratovski model neutralnosti. Istovremeno, i tokom prethodnog neutralnog statusa Finska, kao i Švedska, koja iščekuje ratifikaciju svih zemalja članica, imale su politiku bliske saradnje sa NATO-om i visoke nivoe vojne međupovezanosti. Ako govorimo o neutralnosti Srbije, razlozi te odluke su uglavnom poznati, uz izraženo naglašeni proruski sentiment. Ne treba zaboraviti da je Srbija na operativnom planu postigla mnogo kada je u pitanju usklađenost sa NATO standardima i kad je u pitanju reforma vojske, pravosuđa, policije i reforma sektora bezbjednosti generalno. Ukoliko bi postojala politička volja i adekvatan politički momenat, uz priznanje i komuniciranje prema građanima Srbije, da je u njihovom interesu da grade budućnost na Zapadu, Srbija bi mogla u relativno kratkom roku postati članica NATO-a.

Crna Gora je već šest godina u NATO-u. Da li to članstvo prati ekonomski prosperitet?

Crna Gora je od 2017. godine, kada je postala članica NATO saveza, prema ekonomskim pokazateljima, bilježila rast BDP-a u odnosu na godine prije pristupanja Savezu. Potom je uslijedila globalna pandemija virusa korona u 2020. godini, koja je usporila ekonomski rast, a zatim tranzicija političke vlasti u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine, koja je protekla u regularnim mirnim uslovima, što je takođe pokazatelj demokratskih kapaciteta. Sa druge strane, ruska invazija na Ukrajinu je dovela do energetske krize i inflacije koja je pogodila i Crnu Goru, bez obzira na to što nismo u tom pogledu zavisni od ruskog gasa. Dakle, kada govorimo o ekonomskom prosperitetu u kontekstu NATO članstva, neophodno je isti sagledavati iz ugla direktnih stranih investicija koje su bitne za podsticaj i održivi rast privrede. Iz vizure investitora, bezbjednost, regulacija i nadzor u pogledu ostvarivanja prava pred institucijama zemlje u koju se investira su od ključnog značaja. Riječ je o riziku povrata ulaganja koje bi moglo biti narušeno političkim promjenama ili nestabilnostima u zemlji. To je ono što investitori prate i što predstavlja veliki faktor za ulaganje. Crna Gora je sada, nakon tri godine političke krize, na pragu dobijanja treće vlade nakon parlamentarnih izbora koji predstoje u junu. Prethodne dvije vlade su bile vokalne u pogledu prioriteta kada je EU integracioni proces u pitanju, kao i obaveze iz NATO članstva, ali u praksi sa kontradiktornim i veoma osjetljivim potezima, posebno u segmentu sektora bezbjednosti, koji treba da nas zapitaju i zabrinu u kom to pravcu Crna Gora ide. Pred novom vladom će svakako biti značajni izazovi, posebno ako govorimo o održavanju strateškog spoljnopolitičkog kursa, nastavka puta u EU i ispunjavanja obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO-u.

(Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država). 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije