BANJALUKA - Skupština akcionara Zatvorenog akcijskog investicionog fonda u preoblikovanju "BORS invest fond" na nedavno održanoj sjednici glasala je protiv transformacije Fonda u otvoreni investicioni fond i po svemu sudeći ovaj fond uskoro bi mogao u likvidaciju i borci kao ulagači u tom slučaju neće dobiti ništa.
Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) već godinama ukazuje na manjkavost Zakona o investicionim fondovima i na njegovu besmislenost jer je nametnuo obavezu otvaranja fondova bez obzira na to da li su na tržištu stvoreni uslovi ili nisu.
"Ostaćemo dosljedni u svom opredjeljenju da glasamo protiv otvaranja i nemamo razloga da mijenjamo svoje mišljenje. Pokazalo se da smo bili u pravu i ranije kada smo bili protiv izmjena zakona na osnovu kojih se fondovi moraju otvoriti", rekao je Milomir Savčić, predsjednik BORS, dodajući da je namjera da "BORS invest fond" ide u pravcu likvidacije, a ne otvaranja.
Kada je u pitanju likvidacija, problem bi mogao nastati jer Zakonom o investicionim fondovima nije definisano šta se dešava u slučaju kada Skupština akcionara ne usvoji potrebne odluke za transformaciju zatvorenog u otvoreni fond, a kako kaže Savčić, i to dovoljno govori o manjkavosti tog zakona.
"Biće veoma interesantno vidjeti kakav će biti stav regulatora tržišta kapitala, odnosno Komisije za hartije od vrijednosti RS u ovom slučaju", ispričao je jedan od dobro upućenih sagovornika.
U obrazloženju Boračke organizacije RS za glasanje protiv transformacije u otvoreni investicioni fond, između ostalog, navedeno je da je u ovim privrednim uslovima i uslovima izrazite nelikvidnosti tržišta kapitala nemoguće obezbijediti uspješno poslovanje otvorenih fondova posebno ako se uzme u obzir da "BORS invest fond" u svom portfelju ima veliki broj nelikvidnih HOV i hartija kojima se ne trguje na berzi. Trenutno cijena akcije "BORS invest fonda" je 1,16 KM.
Inače krajem 2015. godine izmjenama zakona, između ostalog, propisano je da se zatvoreni investicioni fondovi u roku od tri godine transformišu u otvorene, a već tada učesnici na tržištu kapitala bili su duboko podijeljenji, manje-više kao i sada. S jedne strane bili su oni koji su tvrdili da će se time urušiti tržište kapitala i da otvaranjem fondova neće dobiti niko, a najmanje država i akcionari, što je poprilično tačno.
Jedan od učesnika tržišta kapitala ispričao nam je da je stanje na tržištu i na berzi takvo da se svega desetak odsto trgovine svelo na akcije, a sve ostalo na državne obveznice, te da je nekada od oko 20 brokerskih kuća danas na tržištu aktivno svega tri ili četiri.
S druge strane su oni koji kažu da je otvaranje investicionih fondova dobro, te da je činjenica da je u nekim slučajevima nakon otvaranja cijena akcija porasla nakon odluke o otvaranju, a akcionarima je bitno da njihov ulog vrijedi više.
"Recimo, 'Zepter fond' prije otvaranja je vrijedio šest, sedam i na kraju osam maraka, a poslije otvaranja ukupno je vrijedio 11,5 KM. To je jasan dokaz da je to OK i da je to tržište prepoznalo kao dobro", rekao je Branko Kecman, direktor "Advantis brokera", dodajući da je sadašnji broj brokerskih kuća koje rade realan u odnosu na tržište koje imamo