BANJALUKA - Pravoslavni vjernici, koji vrijeme računaju prema starom julijanskom kalendaru, proslaviće danas Badnji dan, koji se praznuje uoči Božića.
Badnji dan je pun rituala, simbolike i živopisnih radnji, a svi su oni povezani s porodičnim kultom i kultom ognjišta.
Prema starim običajima, već u ranu zoru pucanjem iz puške i prangija objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Badnjak sijeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, prije izlaska sunca.
Badnjak se sječe od hrastovog drveta i treba ga odsjeći s tri udarca, tako da padne na istok.
Domaćin potom badnjak ostavlja ispred ulaznih vrata, gdje ostaje tokom dana, a po noći se unosi u kuću i naloži.
Hrišćanska simbolika loženja badnjaka ogleda se u vatri i svjetlosti - Hristos je `svjetlost svijetu`, a vatra simboliše onu vatru u vitlejemskoj pećini, na kojoj su se grijali Bogomajka i Bogomladenac.
U današnjim savremenijim uslovima se proslava Badnjeg dana izvodi u donekle promijenjenom i prilagođenom obliku.
U nemogućnosti sječe badnjaka u šumi i spaljivanja na ognjištu sačuvane su neke druge osobenosti ovog dana, a to je posna, ali bogata trpeza, kupljeni badnjak u obliku nekoliko hrastovih grančica i nešto slame.
Osim u kućama, badnjak se nalaže i po crkvenim portama, na trgovima, nakon što bude pronesen kroz naseljeno mjesto i osveštan.
Na Badnji dan se peče i božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, tj. na Tucindan.
Najzanimljivi dio svakako je Badnje veče. Badnje veče počinje unošenjem slame u kuću po kojoj domaćica djeci baca slatkiše i orahe. Slama simboliše prostrtu slamu u vitlejemskoj pećini, gdje je rođen Hristos, a dječji glasovi simbolišu Bogomladenca. Ovaj dio večeri po običaju se zove pijukanje.
Na Badnje veče ukućani se, takođe, okupljaju oko badnje večere, koja je obavezno posna, a obično se poslužuje riba, crno vino, gnječeni grah i pogača.
Na Badnje veče se ne spava, već bdije, a u rano jutro na Božić odlazi se u crkvu na liturgiju.
Prodaja badnjaka
Na gradskim pijacama i ispred crkvi juče su prodavani badnjaci po cijeni od jedne do pet KM po komadu.
Na pijaci u naselju Lazarevo grančice badnjaka i božićnu pšenicu prodavala je i Nevenka Janjanin.
`Već četiri godine prodajem badnjake kako bih zarađenim novcem obogatila porodičnu božićnu trpezu`, kaže Nevenka. Za ukrašavanje božićne trpeze mogu se kupiti i razni buketi sa svijećom u sredini po cijeni od pet KM.
Ž.D.