SARAJEVO - Ministarstvo pravde Srbije za sve vrijeme odlučivanja o ekstradiciji Mileta Dakića Hrvatskoj nije dostavilo Ministarstvu pravde BiH nikakve argumente na osnovu kojih bi njegovo izručenje moglo biti dodatno razmotreno, stav je ovog bh. ministarstva.
"Ministar pravde Srbije, Snežana Malović, u jednom kratkom pismu navela je argument da se radi o staroj osobi, ali starost sama po sebi ne može biti razlog za neizručenje", izjavila je Marina Bakić, portparol Ministarstva pravde BiH.
Prema njenim riječima, za sve vrijeme odlučivanja o Dakićevom izručenju Hrvatskoj nije bilo nikakvog reagovanja nadležnog ministarstva Srbije, niti elaboracije argumenata o eventualnoj političkoj konotaciji presude koju je Dakiću u odsustvu izreklo hrvatsko pravosuđe.
"Sve druge činjenice, kao i dokaze, može utvrditi isključivo sud, a od Suda BiH smo dobili odgovarajuću odluku o ispunjenosti uslova za izručenje", istakla je Bakićeva.
Ona je dodala da Ministarstvo pravde BiH do sada nije dobilo nikakvo protestno pismo Ministarstva pravde Srbije u vezi sa Dakićevim izručenjem Hrvatskoj.
Slobodan Perić, Dakićev advokat, izjavio je juče da je ministar pravde BiH Bariša Čolak čvrsto obećao da neće donijeti rješenje o izručenju njegovog branjenika prije konsultacija sa ministarkom pravde Srbije Snežanom Malović.
Komentarišući Perićevu izjavu da je BiH Dakića u najvećoj tajnosti izručila Hrvatskoj, Bakićeva je navela da se sva izručenja osumnjičenih u druge države provode u tajnosti, nakon operativnog dogovora Interpola BiH i Granične policije BiH koji jedini mogu raspolagati informacijama o mjestu i vremenu izručenja.
Sud u Karlovcu proglasio je 1999. godine Dakića krivim za podstrekavanje na ubistva 1991. na području Vojnića i osudio ga na 20 godina zatvora.
Dakića, koji ima pasoš Srbije, krajem maja uhapsila je Granična policija BiH na prelazu Rača, prilikom ulaska iz Republike Srpske u Srbiju.
Mira Dakić, supruga Mileta Dakića, tvrdi da je njen suprug tokom rata u Hrvatskoj bio predsjednik komisije za nestala lica, genocid i ratne zločine, te demantuje da je bio predsjednik ili funkcioner SAO Krajine.
Mile Dakić 1995. godine, poslije akcije "Oluja", postaje predsjednik jednog izbjegličkog udruženja i na tom mjestu je bio sve do hapšenja.