Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda RS, zadovoljan je radom sudija posebno zbog činjenice da se broj neriješenih predmeta u ovom sudu smanjuje iz godine u godinu.
Od njegovog imenovanja 2003. godine do danas sudije Vrhovnog suda RS riješile su više od 10.000 predmeta.
Iako je Bariću do kraja šestogodišnjeg mandata ostalo nepunih osam mjeseci, rekonstrukcija zgrade Suda tek treba da počne.
Pod palicom predsjednika Vrhovnog suda RS nalazi se i Sudska policija RS, u okviru koje je planirano formiranje interventne jedinice, naoružane heklerima, a čiji zadatak bi bio obezbjeđivanje suđenja visokog rizika na teritoriji RS.
NN: Kao predsjednik Vrhovnog suda RS ušli ste u posljednju godinu mandata. Da li ste zadovoljni dosadašnjim radom sudija, odnosno ažurnošću Vrhovnog suda RS?
BARIĆ: Na početku ove godine bilo je ukupno 2.315 nezavršenih predmeta. Pored činjenice da smo riješili 1.236 tekućih predmeta, koji su primljeni u prvih šest mjeseci ove godine, riješili smo i 306 "neriješenih" predmeta. No, problem u Vrhovnom sudu i dalje predstavljaju nezavršeni revizioni predmeti na građanskom odjeljenju. Imenovanjem jednog sudije u oktobru ove godine aktivnije će biti riješavani i ovi predmeti.
Svi predmeti na građanskom odjeljenju raspoređeni su sudijama u rad, razvrstani po vrstama spora i datumu podnošenja tužbe.
Prioritet u rješavanju svakako imaju predmeti iz oblasti privrednih sporova, izdržavanje djece i bračnog druga i stambeni sporovi. Kvalitet rada Vrhovnog suda RS sa druge strane ocjenjuje Ustavni sud BiH i u tom segmentu smo daleko bolji od kolega iz Vrhovnog suda Federacije BiH. Naime, imamo odličan skor jer nam je Ustavni sud BiH ukinuo veoma mali broj odluka.
NN: Kada je planiran početak rekonstrukcije zgrade Vrhovnog suda?
BARIĆ: Krajem avgusta, odnosno početkom septembra ove godine raspisaćemo tender za izvođača radova, tako da se početak rekonstrukcije zgrade očekuje krajem jeseni ove godine. Odluka Vlade RS o rekonstrukciji, odnosno nadogradnji zgrade Vrhovnog suda RS za još dva sprata, donesena je 7. februara ove godine. Vlada RS je za ovu namjenu izdvojila 1,5 miliona maraka, a što je najbitnije, ovaj novac ne moramo potrošiti u tekućoj budžetskoj godini, već ga možemo rasporediti i u narednom periodu.
NN: U kakvim sada uslovima rade sudije?
BARIĆ: Sada je stanje veoma ružno jer sudije svoje sjednice moraju držati u skučenim prostorijama, u kojima jedva da ima mjesta za sve nas. Nadogradnjom ćemo donji sprat Suda moći dodatno opremiti, sanirati pisarnicu, napraviti veliku sudnicu, zatim dvije ćelije za pritvorenike i ćeliju za zaštićene svjedoke. U prošlosti smo imali situaciju da nam se pritvorena lica prije suđenja u Vrhovnom sudu RS zadržavaju u pritvorskoj ćeliji banjalučkog Okružnog suda i po nekoliko časova.
NN: Nakon reforme pravosuđa u BiH oformljena je i Sudska policija RS, koja je pod Vašom nadležnošću. Kakvo je trenutno stanje u Sudskoj policiji? Da li ona može odgovarati svojim zadacima?
BARIĆ: Broj pripadnika Sudske policije RS proširen je ove godine za 65 novih radnika, čime se ukupan broj zaposlenih popeo na 223 pripadnika, od koji je 31 osoba ženskog pola. O konstantnom usavršavanju i obučavanju pripadnika Sudske policije govori podatak da smo u saradnji s MUP-om RS i ove godine održali kurs za 31 pripadnika Sudske policije. Prije svega, bilo je neophodno za sve novoprimljene radnike obezbijediti opremu za rad, odnosno uniforme, obuću, oružje, lisice i palice.
U budžetu, međutim, nemamo sredstava da po sistemu staro za novo obnovimo vozni park. Trenutno Sudska policija raspolaže sa 40 vozila, a mi nemamo sredstava da ga povećamo za četiri nova vozila i četiri marice.
Stara vozila su prešla veliki broj kilometara i nije isplativa dalja popravka i održavanje. U cilju približavanja rada Sudske policije javnosti oformili smo i veb stranicu www.sudskapolicijars.org, koja se svakodnevno ažurira, a nedavno je imenovan i službenik za odnose s javnošću.
NN: U okviru Sudske policije RS najavljeno je formiranje posebne interventne jedinice. Kakav će biti njen zadatak?
BARIĆ: Interventna jedinica biće oformljena jer se za tako nešto ukazala potreba, ali i zbog težnji da sveukupan rad bude još efikasniji. Nešto slično već postoji u Federaciji BiH, što se takođe pokazalo jako produktivno i efektivno.
Interventna jedinica bi bila sastavljena od pripadnika Sudske policije, a brojala bi od 12 do 14 posebno obučenih pripadnika. Njen glavni zadatak bio bi dovođenje i privođenje optuženih u sudskim predmetima u vezi s organizovanim kriminalom, ratnim zločinima i drugim predmetima za koje bi se ukazala potreba kada je u pitanju obezbjeđivanje suđenja. Pokrivala bi cijelu teritoriju RS, a pored opreme, pripadnici interventne jedinice bi bili naoružani heklerima.
NN: Kakav je Vaš stav povodom informacija o formiranju vrhovnog suda BiH?
BARIĆ: Vidjećemo šta će biti, to je stvar politike i tu predstavnici pravosuđa ne bi trebalo da se upliću. Tek nas očekuju razgovori o ustavnim promjenama i kako se dogovore političari tako će i biti.
Prema publikaciji koju je finansirala Evropska komisija u pogledu organizacije sudova i tužilaštava, postojeća struktura je čak savršena i ne sugeriše se osnivanje vrhovnog suda BiH.