BANJALUKA, BERLIN - Nakon odlaska Angele Merkel s kormila njemačke vlade, došlo je do krupnih geopolitičkih promjena, a jedno od pitanja važnih za zapadni Balkan je budućnost Berlinskog procesa, inicijative koju je 2014. započela upravo ona, a koja ima za cilj produbljivanje odnosa između zapadnog Balkana i EU kroz jačanje regionalne saradnje.
Nakon odlaska Merkelove, većina sagovornika s kojima smo razgovarali tvrdi da još ne postoji jasna ideja kako će se Berlinski proces dalje odvijati, a niko nam čak nije mogao reći ni datum održavanja ovogodišnjeg sastanka u okviru procesa, jer većina sagovornika procjenjuje da će se desiti poslije ili u sklopu samita EU sa zapadnim Balkanom na ljeto koji organizuje Francuska pred kraj svog predsjedavanja Evropskim savjetom. Takođe, nisu nam mogli reći ni na koji način će se prema njemu odnositi nova njemačka vlada, koju čine socijaldemokrate, zeleni i liberali.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke politike, primjećuje da se nova vlada Njemačke korak po korak i postepeno distancira od nekih poteza i politika Merkelove.
"Ali isto tako mislim da će neke njene inicijative, kao što je imenovanje novog visokog predstavnika Kristijana Šmita, još jače podržati", rekla je Topićeva za "Nezavisne novine". Ističe da je ukrajinska kriza uzela dosta pažnje njemačkih i zapadnih zvaničnika. U kontekstu zapadnog Balkana, Topićeva procjenjuje da je upravo ruska politika Merkelove predmet posebne kritike u Njemačkoj.
"Rekla bih da će se stvari posmatrati pojedinačno i one inicijative za koje se procijeni da su dobre, da imaju smisla, biće podržane. Jedna od njih jeste i pojačani angažman na zapadnom Balkanu, a kako se sada vidi, čak će biti i ojačana", kaže Topićeva.
Kako nam je rekao jedan od naših njemačkih sagovornika, na formalnom nivou ništa se nije promijenilo. Novi njemački specijalni izaslanik za zapadni Balkan Manuel Saracin, koji dolazi iz stranke Zelenih, nedavno je javno izjavio da je Berlinski proces važan kako bi se uspostavile "četiri slobode", koje su temelj evropskog jedinstvenog tržišta - sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Međutim, zanimljivo je da je Saracin ovo izjavio u kontekstu jačanja ljudskih prava i sloboda, na šta nova vlada stavlja mnogo veći fokus u odnosu na ekonomiju, koja je bila glavni motivator za Berlinski proces Merkelove. Nekoliko sagovornika s kojima smo imali priliku da razgovaramo proteklih dana nam je dalo nekoliko vrijednih podataka koji mogu da pomognu u ocjeni budućnosti ove njemačke inicijative. Kao prvo, naglašeno nam je da pojedini njemački političari smatraju da je inicijativa "Otvoreni Balkan" zasjenila sam Berlinski proces, posebno nakon što su SAD otvoreno podržale ovu ideju zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutu od strane Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, Edija Rame, predsjednika Albanije, i Zorana Zaeva, tadašnjeg premijera Sjeverne Makedonije. Naime, u Njemačkoj smatraju da je Berlinski proces otoplio odnose između Srbije i Albanije i doveo do rješenja spora oko imena Makedonije između te zemlje i Grčke. Kako se sada čini, u brojnim aspektima lokalni lideri su "prevazišli" inicijative sa strane i počeli sami da se dogovaraju. Drugim riječima, smatra se da je Berlinski proces otvorio regionalne odnose i "naučio" lokalne lidere da konstruktivno razgovaraju, a onda su lokalni lideri počeli da razvijaju vlastite inicijative.
Važno je napomenuti da je Berlinski proces, odnosno Njemačka, uticao na odluke Evropske komisije o strategiji za zapadni Balkan, koja je predstavljena 2018. godine. Ova strategija je predvidjela i finansijsku pomoć, odnosno grantove za regionalne projekte na zapadnom Balkanu, a to je sve uokvireno u Investicioni fond za zapadni Balkan, koji je težak milijarde evra, a trebalo bi da pomogne regionu da ulaže u obnovljive izvore energije, digitalizaciju i razvoj saobraćajne infrastrukture.
Neke od uticajnijih zemalja EU, poput Austrije, ne bi željele da se Berlinski proces ugasi i to jasno i javno ističu. Tako je, na primjer, novi austrijski kancelar Karl Neamer, na pres-konferenciji nakon sastanka s Olafom Šolcom, njemačkim kancelarom, u Berlinu rekao da je Austrija spremna da nastavi Berlinski proces i da posluži kao most između zapadnog Balkana i EU. Šolc je na toj pres-konferenciji opširno govorio o zapadnom Balkanu, ali nije spominjao Berlinski proces.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.