BiH i zemlje zapadnog Balkana ostat će prioritet Evropske unije i tokom francuskog predsjedanja EU, najavljuje Mariz Bernio, ambasadorica Francuske u BiH.
Ona je u intervjuu za "Nezavisne" pozvala domaće vlasti da provode reforme kako bi Francuskoj dale snažan argument da zastupa interese BiH u Briselu.
NN: Francuska je 1. jula preuzela predsjedavanje EU. Koji će biti ključni prioriteti francuskog predsjedavanja Unijom?
BERNIO: Imamo četiri tematska prioriteta. Prvi je energija i okoliš. Francuska želi da ostvari napredak u ovoj oblasti, jer smatra da je energetsko snabdijevanje i klimatsko zagrijavanje važno za sve zemlje EU. Predsjednik Sarkozi (francuski predsjednik Nikola Sarkozi) će pokušati da se precizno odredi cijena energije. Drugi prioritet je usklađivanje evropske politike u oblasti imigracija. Trenutno imamo različite politike u ovoj oblasti, zavisno od članica, a nama treba jedinstveno zakonodavstvo. Druga dva prioriteta su zajednička poljoprivredna politika, na koju otpada veliki dio evropskog budžeta, i organizacija zajedničke odbrane i sigurnosti. Kada su u pitanju geografski prioriteti, Balkan ostaje u vrhu prioriteta. Mi želimo nastaviti putem koji je utvrdilo slovenačko predsjedništvo EU, a koje je Balkan stavilo na vrh liste prioriteta EU. Pregovori s Rusijom su drugi važan geografski prioritet.
NN: Šta konkretno za BiH znači najava da će Balkan biti u vrhu liste prioriteta francuskog predsjedavanja?
BERNIO: To zavisi od BiH. Došlo je vrijeme da domaće vlasti poduzmu konkretne mjere koje će značiti dalji napredak vaše zemlje ka EU. Istovremeno, s našim preuzimanjem predsjedavanja EU stupio je na snagu Prijelazni sporazum između BiH i EU. Već imamo smjernice za liberalizaciju viznog režima i "Evropsko partnerstvo" na kojima treba predano raditi. Mi ohrabrujemo domaće vlasti da nastave s provedbom istinskih reformi. Želimo da nastave raditi na ispunjenju uslova za liberalizaciju viznog režima, te putu ka EU. Želimo da nas vlasti čuju kada im govorimo da je važno da nastave s provedbom reformi. U oktobru ili novembru bilo bi vrijeme da dobijemo dobre signale iz BiH koji će značiti da postoji napredak u ispunjavanju uslova iz "Evropskog partnerstva" i smjernica za liberalizaciju viznog režima. Nama je to potrebno da bi Francuska u Briselu mogla govoriti u ime interesa BiH. Mi ćemo nastaviti da pružamo snažnu podršku BiH.
NN: Kakvu poruku Briselu šalju vlasti BiH koje se već osam mjeseci ne mogu dogovoriti kako provesti prioritete iz dokumenta "Evropsko partnerstvo"?
BERNIO: Mislim da je nedavno potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaista stvorilo pozitivnu atmosferu i da sada imamo čvrst i utemeljen odnos prema provedbi reformi. Postoji i konsenzus da treba napraviti dalje reforme. Mislim da su politički dužnosnici postigli konsenzus, ali postoje i realna očekivanja građana. Dakle, potrebno je da se održi nivo političke atmosfere koja je dovela do potpisivanja sporazuma.
NN: Kako će se odbijanje ratifikacije Lisabonskog ugovora odraziti na evropski put BiH, ali i ostalih zemalja regiona?
BERNIO: Najprije želim ponoviti poruku predsjednika Francuske koji je jasno kazao da proces ratifikacije sporazuma iz Lisabona mora biti nastavljen. To je poruka za zemlje koje ga nisu ratificirale. Potrebno je da zemlje članice riješe ovo pitanje. Francuska je dobila zadaću da predloži moguća rješenja, kako bi svi ratificirali ovaj sporazum.
Evropa je imala kriza, ali ih je uvijek prevazilazila. Evropski izbori u junu naredne godine su prilika da se pronađe izlaz iz ovih problema. Evropska unija mora riješiti svoje interne probleme prije ulaska novih članica. Trenutno ovo nema nikakvih direktnih posljednica na zemlje Balkana i njihovu integraciju u EU. U periodu dok EU ne nađe rješenje za svoje probleme, zemlje ove regije treba da rade na ispunjenju svih uslova koji se nalaze na njihovu putu do članstva u EU. Zemlje kandidati i potencijalni kandidati treba da rade na ispunjenju uslova, a do tada će EU riješiti svoje probleme. Evropska perspektiva zemalja Balkana je izvjesna i sigurna. Tu nema nikakve dileme.
NN: Hoće li Francuska podržati davanje statusa kandidata Srbiji do kraja ove godine?
BERNIO: Prije nego što se upustimo u razmišljanje o davanju kandidatskog statusa Srbiji, pred njom stoji još dug put koji mora proći, a to se odnosi na primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan u vrlo nestabilnim okolnostima. Nadam se da će nova vlada u Srbiji potvrditi novu orijentaciju ove zemlje. Svi znamo da je kandidatski status uslovljen određenim stvarima, a među njima je posebno važna saradnja sa Međunarodnim tribunalom u Hagu. To je pitanje kome jednaku važnost pridaje svih 27 članica.
NN: Uskoro će uslijediti novi pregovori o ustavnim promjenama u BiH. Kakav je stav Francuske o ovom pitanju?
BERNIO: Tema ustavne reforme je veoma složena. Za početak mogu reći dvije stvari koje su sigurne. Prva je da nam je ustavna reforma nužna, a druga važna stvar je stajalište vodećih stranaka, koje se protive ili se uopće ne slažu oko ustavnih promjena. Izmjeni Ustava moguće je pristupiti na dva načina. Prvi je da se otvori veliko gradilište ustavnih promjena, a drugi način je pragmatični i postepeni pristup promjeni Ustava, odnosno da korak po korak mijenjamo Ustav zavisno od potreba na evropskom putu BiH. Odgovornost domaćih političara je da izaberu način na koji će pristupiti ustavnim promjenama. Mi ćemo, kao i ostale zemlje EU, pružiti svu moguću potporu i podršku ustavnim promjenama u BiH.
"Završetak mandata OHR-a nevezan za ustavne promjene"
NN: Treba li gašenje OHR-a vezati za usvajanje ustavnih promjena u BiH?
BERNIO: Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) je u februaru postavilo pet ciljeva i dva prioriteta za gašenje OHR-a. Oni su ponovljeni i na prošlosedmičnoj sjednici PIC-a. Ništa se nije promijenilo kada su u pitanju ovi uslovi i potpuno je netačno da smo ustavne promjene stavili na listu prioriteta. OHR će naravno pomoći u provedbi ustavnih promjena, ali završetak njegova mandata nema veze s izmjenama Ustava.