SARAJEVO
`Elementarna nepogoda kao što je suša, koju imamo ovog ljeta, zahtijeva da se preduzmu mjere kao što je to već uradila Vlada RS. Naši susjedi u Hrvatskoj već traže oko milijardu kuna za interventni bescarinski uvoz. Prije toga moramo napraviti procjene potreba i efekata uvoza, te odrediti ekonomske mjere`, kaže Slobodan Puhalac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Napominje da će to biti urađeno u saradnji sa entitetima, te da ova procedura još jednom ukazuje na potrebu potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA.
`Kada imao višak neke robe, CEFTA nam ne treba, a kada je manjak, onda pozivamo u pomoć CEFTA. Ovo je čisti pokazatelj da nema koristi od zatvaranja tržišta`, kaže Puhalac.
Damir Ljubić, ministar poljoprivrede FBiH, podsjeća da je pšenica burzovna roba i upozorava da je ove godine u cijelom svijetu prisutan problem sa rodom pšenice i kukuruza kao bazične hrane za stoku.
`Nezahvalno je uopće praviti procjene štete prije berbe i ne znam koliko novca možemo izdvojiti za eventualni interventni uvoz, ali u narednih desetak dana očekujemo informacije iz kantona na osnovu kojih ćemo praviti planove mogućeg uvoza`, kaže Ljubić.
Ocjenjuje pretjeranim procjene štete od suše na oko dvije milijarde KM, jer tolika nije ni u Hrvatskoj čija je poljoprivredna proizvodnja nekoliko puta veća od naše.
U Udruženju poljoprivrednika u BiH napominju da je FBiH uvijek uvozila oko 90 odsto pšenice za svoje potrebe, te da eventualna poskupljenja kruha nemaju veze sa domaćom proizvodnjom.
`Vlada FBiH je smatrala da ne treba da potiče proizvodnju pšenice jer je jeftinija van, pa će sada zato tu pšenicu skupo plaćati, 60 feninga`, kaže Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Povećana potrošnja u Indiji i Kini
Poremećaj na svjetskom tržištu pšenice izazvao je podbačaj u proizvodnji u najvećim žitnicama svijeta kao što su Amerika, Australija, Kanada, Ukrajina i Mađarska.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, kaže da je došlo do promjena u Indiji i Kini, gdje živi pola stanovništva planete i gdje se, s porastom standarda, mijenjaju prehrambene navike tako što se ljudi sve manje hrane rižom i preorijentišu se na pšenicu.