FOČA Vodeni talas visine metar i po nastao pucanjem vještačke brane na rijeci Tari u Crnoj Gori u noći između petka i subote pogodio je Foču, ali nije prouzrokovao materijalnu štetu ili ljudske žrtve, potvrdio je juče Zdravko Krsmanović, načelnik općine Foča.
Foča je prvi grad koji se nalazi nizvodno od ove brane stoga su u petak građani upozoreni na mogućnost udara plimnog talasa visokog nekoliko metara, te su bili spremni na evakuaciju.
`Policija je dolazila u više navrata i upozoravala nas da se spremimo za evakuaciju. Neke porodice napustile su svoje kuće, jer su se bojale da će ih nabujala Drina uništiti`, priča Vidosava Ivanović, stanovnica fočanskog prigradskog naselja Mijakovići, čija se kuća nalazi dvadesetak metara od rijeke Drine. Njen susjed Slobodan Ivanović priča kako su neki uplašeni stanovnici fočanskih naselja koja se nalaze uz Drinu napuštali svoje domove.
`Na svu sreću sve je prošlo mnogo bolje od očekivanog. Bojali smo se poplave, jer su nas upozoravali na visoki vodeni talas koji će rušiti sve pred sobom. Neki su ljudi i pobjegli u strahu`, kaže Ivanović.
Dušanka Stanković, načelnica Civilne zaštite općine Foča, ističe kako metar i po visok vodeni talas nije prouzrokovao značajniju materijalnu štetu.
`Pomutnju su izazvale različite informacije iz Crne Gore koje su govorile da je visina brane koja je nastala urušavanjem cijelog brda u kanjon Tare i do 90 metara. To bi prouzročilo stvaranje orgromne akumulacije čijim bi pucanjem nastao visoki vodeni talas koji bi rušio sve pred sobom. Na svu sreću, brana je bila niža od 30 metara i nije došlo do njenog naglog pucanja nego je postepeno popuštala što je prouzrokovalo znatno manji talas`, objašnjava Stankovićeva.
Dodaje kako bi za Foču opasnost predstvaljao talas viši od četiri metra jer su objekti koji su najbliži Drini upravo na ovoj visini.
`Najviše štete pretrpio je biljni i životinjski svijet. U jednom trenutku, korito Tare je bilo potpuno prazno a potom je popuštanjem vještačke brane najbujala rijeka nosila mulj, blato, kamenje, drveće što će se najviše odraziti na biljni i životinjski svijet`, zaključuje Zdravko Krsmanović.