VAŠINGTON - Evropa ne može implementirati mirovni sporazum u BiH niti riješiti pitanje Kosova poslije konflikta, navedeno je u depeši iz juna 1999. godine ambasadora SAD u BiH Ričarda Kauzlariča Stejt departmentu.
"Bojim se da način donošenja odluka u Evropi i njihova implementacija ne mogu odgovoriti izazovima ni u BiH ni na Kosovu. Evropljani su spremni da svoje resurse premjeste iz BiH na Kosovo, ali ja nisam uvjeren da će tamo biti išta odlučniji, bilo operaciono bilo politički", napisao je on.
Dodao je da će nemogućnost Evropske komisije da efikasno usmjeri pomoć usporavati ukupne napore obnove na Kosovu.
Iako je u to vrijeme poslije NATO intervencije u Srbiji Amerika bila fokusirana na Kosovo, Kauzlarič je upozoravao Stejt department da je BiH mnogo važnija od Kosova i za stabilnost regiona i za zaštitu američkih interesa u jugoistočnoj Evropi.
"Važno pitanje za nas sada nije razmišljanje o implikacijama kako smo reagovali na kosovsku krizu, nego šta ćemo uraditi sa Kosovom nakon konflikta. Kako budemo postupali, imaće izuzetan značaj za BiH zato što će etnički čisto kvazinezavisno Kosovo imati izuzetno negativan uticaj na implementaciju Dejtona. BiH, ne Kosovo, je ključ za stabilnost regiona. Budemo li to zaboravili, ugrozićemo naše interese u jugoistočnoj Evropi", pisao je ambasador.
Ambasador je objasnio zašto smatra da je Kosovo prijetnja za Dejtonski sporazum: istakao je da bi Hrvati u BiH mogli dobiti ideju da realizuju vlastiti entitet.
"Hrvati, kao i Bošnjaci, pružaju snažnu podršku Paktu za stabilnost jugoistočne Evrope i vide ga kao način da obezbijede vlastite interese, zajedno sa interesima Hrvatske u širem regionalnom okviru. Međutim, Hrvati pažljivo posmatraju šta se dešava na Kosovu poslije sukoba. Etnički čisto kvazinezavisno Kosovo će samo ohrabriti one koji vjeruju da u BiH treba da postoji odvojeni hrvatski entitet", istakao je on.
Kauzlarič je rekao da su Bošnjaci u BiH, a u određenoj mjeri i Hrvati, za kosovsku politiku zaslužne smatrali SAD, dok su ulogu Evropljana smatrali zanemarljivom. Kako je istakao, Bošnjaci i Hrvati smatraju da Amerika i samo Amerika može izvući BiH iz krize u kojoj se nalazi. Srbi, kako je istakao, stvari vide drugačije.
"Osim malog broja Srba koji Miloševića vide onakvim kakav on jeste, većina američku ulogu vidi kao negativnu i kao još jedno poglavlje u istoriji nasilja nad srpskim narodom. Ako izuzmemo Dodika i njegove pristalice, Srbi su jako zabrinuti zbog američkog hegemonizma. Ovo će znatno otežati Dodiku političko preživljavanje i implementaciju arbitražne odluke o Brčkom", naveo je ambasador.
Zanimljivo je, međutim, da ambasador za institucionalnu krizu u BiH ne krivi nijedan konstitutivan narod u BiH, već međunarodnu zajednicu.
"Djelovanje međunarodne zajednice na Kosovu, baš kao i u BiH prije toga, usporeno je zbog istih glupih birokratskih začkoljica i takmičenja između različitih zemalja i agencija oko toga ko je glavni. Kad god izbije neka kriza, mi svaki put iznova izmišljamo toplu vodu. Nepostojanje osmišljenog plana i hodograma pod jedinstvenom strukturom političkih direktora prije nego što neka kriza izbije osuđuje nas na ponavljanje grešaka na Kosovu koje smo imali u BiH", napisao je on.
Dodao je da svaka organizacija, institucija i zemlja vodi svoju politiku u takmičenju za "prvu nagradu", da ne postoji nikakva koherentna politička strategija, te da svaka organizacija odgovara nekim svojim šefovima.