RIGA Bosna i Hercegovina pozvana je juče, u paketu sa Srbijom i Crnom Gorom, u progam Partnerstvo za mir (PFP), što je prvi korak ka članstvu u NATOu.
Iako je bilo najava da će prijem Srbije i BiH biti uslovan na godinu dana, u zvaničnom dokumentu ne spominje se nikakvo uslovljavanje, ali se od Beograda i Sarajeva očekuje saradnja s Haškim tribunalom, što će biti detaljno praćeno.
Srbija, Crna Gora i BiH bile su jedine evropske zemlje koje nisu bile članice Partnerstva za mir. Njihov prijem za čelnike NATO-a je važan za stabilnost u regionu, što je bio i ključni argument koji je na kraju prevladao stav SAD, Britanije i Holandije, a koje su insistirale na tome da Srbija i BiH prethodno ispune haške obaveze.
U saopštenju po završetku dvodnevnog samita navodi se da NATO posebno očekuje da Srbija i BiH ostvare punu saradnju s Haškim tribunalom i najavljuje da će blisko pratiti takve njihove napore.
`Čvrsto vjerujemo da BiH, Crna Gora i Srbija mogu da ponude dragocjeni doprinos regionalnoj stabilnosti i bezbjednosti. Podržavamo tekući proces reformi i želimo da ohrabrimo budući pozitivni razvoj u regionu na putu prema evroatlantskim integracijama`, navodi se u saopštenju.
Ova odluka predstavlja ublažavanje Alijansine politike, pošto je do sada zahtijevano da Srbija i BiH pokažu punu saradnju u hapšenju optuženih za ratne zločine koji su još na slobodi. Ranije su se članstvu Srbije i BiH u Partnerstvu za mir protivili SAD, Britanija i Holandija, insistirajući čvrsto na prethodnom ispunjavanju obaveza prema Haškom tribunalu.
Diplomate su izjavile da su pismo predsjednika Srbije Borisa Tadića, u kome je apelovao da NATO podrži demokratiju u njegovoj zemlji, i promjena stava Vašingtona u posljednjem trenutku uticali na odluku lidera Alijanse.
Portparol britanskog premijera Tonija Blera izjavio je da je London dao svoj pristanak nakon što je Beograd pokazao znakove bolje saradnje, ali nije precizirao na šta se konkretno misli.
`Smatram da su svi mnogo zadovoljniji zbog toga što Srbija ide u pravom smjeru`, rekao je Blerov portparol.
Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer izjavio je da je odluka izuzetno važna za region jer je poslata poruka otvorenosti. On je naglasio da će Alijansa nastaviti da vrši pritisak kada je riječ o optuženim za ratne zločine koji su još na slobodi.
`Nastavićemo da vršimo pritisak`, rekao je Shefer.
Haško tužilaštvo izrazilo je nezadovoljstvo zbog poziva BiH i Srbiji.
`Glavni tužilac Karla del Ponte žali zbog poziva NATO-a jer to liči na nagradu za nedostatak saradnje s Tužilaštvom. Ona je vrlo iznenađena zbog ove odluke`, prenio je njen portparol Anton Nikiforov, ističući da ih NATO nije konsultovao.
On je naglasio da Del Ponteova taj potez NATO-a ne vidi kao podršku naporima za hapšenje najtraženijeg haškog bjegunca Ratka Mladića.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana pozdravio je odluku NATO-a kao podršku modernizaciji i demokratizaciji oružanih snaga Srbije, BiH i Crne Gore.
`Ova odluka uvažava napredak koji je postignut u oblasti bezbjednosti u posljednjih nekoliko godina. Ona će dati važan podsticaj u konsolidaciji napora da se produbi neophodna modernizacija i demokratizacija oružanih snaga`, navodi se u saopštenju objavljenom u Briselu.
Zvanična Moskva saopštila je da nije iznenađena odlukom lidera NATO-a.
`Mi smo to i očekivali`, izjavili su ruski zvaničnici.
Zvanični Pariz ocijenio je da odluku sa samita u Rigi ne treba shvatiti kao odustajanje od zahtjeva o obavezi saradnje s Haškim tribunalom, već kao ohrabrenje reformama.
`NATO želi da pošalje pozitivan i ohrabrujući signal za pokrenute reforme u ovim zemljama`, izjavili su u francuskom ministarstvu inostranih poslova, dodajući da će biti formiran mehanizam koji će omogućiti da bude obezbijeđena saradnja Srbije i BiH s Haškim tribunalom.
Ambasador BiH pri NATO-u Sven Akalaj izjavio je da bi se zbog predstojećih božićnih i novogodišnjih praznika formalni pristup BiH Partnerstvu za mir mogao očekivati u januaru ili februaru.
On je kazao da je tokom pripremnog perioda nastojanja BiH podržavalo 17 članica Saveza, ali ne i velike zemlje zbog različitih pogleda na pitanje uslovljavanja zbog problema saradnje s Haškim tribunalom.
Prema njegovim riječima, nakon ove odluke uslijediće pismo najvišim državnim organima BiH o tome da je BiH primljena u Partnerstvo za mir. Po prijemu pisma BiH je obavezna pripremiti prezentacioni dokument o tome šta BiH može učiniti za Partnerstvo te šta BiH očekuje od NATO-a. Taj dokument zatim ide na usvajanje Sjevernoatlantskom savjetu na nivou ambasadora, koji se sastaje svake sedmice.
Hrvatska, Makedonija i Albanija na putu ka članstvu u NATO
Lideri Alijanse pozdravili su napore koje ulažu Albanija, Hrvatska i Makedonija i saopštili da će zemlje koje budu ispunjavale kriterijume NATO-a biti pozvane da postanu članice ovog saveza na samitu 2008. godine.
Obnova mira u Avganistanu prioritet za NATO
NATO lideri odredili su obnovu mira i stabilnosti u Avganistanu kao ključni prioritet Alijanse, dok su članice ponudile neke ustupke po pitanju nivoa i mobilnosti trupa koje se bore protiv talibanskih pobunjenika u toj zemlji.
`Postoji potpuna saglasnost oko kredibiliteta NATO-a u poštovanju ove misije`, izjavio je britanski premijer Toni Bler.
Najopasnija kopnena misija u pedesetsedmogodišnjoj istoriji NATO-a ometena je restrikcijama brojnih zemalja članica, čije su snage trenutno razmještene u Avganistanu i koje pokušavaju izbjeći žrtve koje trpe Kanada, Britanija i Holandija.
Blerov portparol prenio je kako su Bugarska, Španija i aspirant na članstvo u NATO Makedonija ponudile više vojnika, dok je nekolicina ostalih zemalja ukinula ili olakšala ograničenja. Ranije su nove trupe obećale Kanada, Danska i Češka.
Ipak, brojne zemlje, uključujući Francusku, Njemačku i Italiju, saopštile su da njihove trupe mogu biti prebačene u avganistanska nemirna područja samo u slučaju nužde.
Francuski zvaničnici ističu kako bi Francuska mogla `samo od slučaja do slučaja i na osnovu zahtjeva` slati trupe izvan njihove zone djelovanja.
Lideri zemalja članica NATO-a zatražili su od generalnog sekretara Alijanse Japa de Hop Shefera da predloži formiranje međunarodne kontakt grupe koja bi pomogla u rekonstrukciji Avganistana.
Francuski predsjednik Žak Širak predložio je da zadatak te grupe, formirane po ugledu na onu koja je više od deset godina vodila diplomatske aktivnosti na Balkanu, bude politička, vojna i ekonomska obnova Avganistana, zemlje u kojoj NATO sprovodi svoju najveću kopnenu operaciju.
Neki zvaničnici Sjedinjenih Država nisu, međutim, bili oduševljeni idejom, plašeći se da bi u tom slučaju Iran mogao zauzeti mjesto rame uz rame s NATO, Ujedinjenim nacijama i međunarodnim finansijskim institucijama.