BANJALUKA - Republika Srpska se zalaže da Oružane snage BiH koriste vojnu imovinu sve dok im je potrebna, a čim za to prestane potreba da bude data u vlasništvo entitetima i lokalnim zajednicama. Sva ostala imovina, koja nije potrebna vojsci, treba odmah da bude knjižena na Srpsku ili Federaciju BiH!
To je stav zvaničnika Srpske povodom najave ministra odbrane BiH Zekerijaha Osmića da institucijama odbrane BiH u narednom periodu predstoje mnogobrojni izazovi, a jedan od najvećih je knjiženje nepokretne vojne imovine kao državne, da bi se što prije ispunio uslov za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO.
- Rješavanjem pitanja raspodijele vojne imovina zemlja bi napravila značajan iskorak na putu ka NATO - istakao je Osmić.
Riječ je o 69 lokacija vojne imovine, od čega su 23 na teritoriji Srpske, a to su uglavnom vojne kasarne, skladišta, zemljišne parcele...
Osim pitanja vojne imovine, Osmić kaže da je prioritet i rješavanje viškova naoružanja i minsko-eksplozivnih sredstava. - Izrađeni su planovi da se, u skladu s odlukom Predsjedništva BiH, viškovi naoružanja mogu rješavati prodajom, donacijom ili uništenjem - rekao je Osmić.
Vrijednost 23 lokacije vojne imovine u Srpskoj procjenjuje se na više od tri stotine miliona maraka, a ukupne vojne imovine u BiH na više od milijardu maraka!
Predsjedavajuća Zajedničke komisije za bezbjednost i odbranu parlamenta BiH Dušanka Majkić kaže za "Novosti" da je problem vojne imovine u praksi lako riješiti, ali da je za to potrebna, prije svega, politička volja.
- Stav Srpske je jasan - vojsci treba dati na korišćenje, ne u vlasništvo, samo imovinu koja im je potrebna, a svu ostalu treba dati entitetima i lokalnim zajednicama. Kako bi se smanjivao broj vojnika, tako bi i imovina prelazila u vlasništvo entiteta - naglasila je Majkićeva.
I političkim dogovorom lidera vladajuće "šestorke", koji nikada nije potvrđen u parlamentu BiH, predviđeno je da imovina u kojoj se već nalaze organi BiH i nije predmet spora bude data na MO BiH, a sva ostala da se knjiži na entitete, kantone i opštine, zavisno na čijem prostoru se nalazi i kome je potrebnija.
Od aprila 2009. kad je BiH uslovno dobila Akcioni plan za članstvo u NATO, nije bilo pomaka u rješavanju pitanja vojne imovine, na čemu su insistirali čelnici NATO i zvanični Vašington i Brisel.
Američki državni sekretar Hilari Klinton u junu 2010. godine uputila je pismo članovima Predsjedništva BiH u kojem je pozvala domaće vlasti da riješe pitanje raspolaganja i vlasništva nad vojnom imovinom, kako bi zemlja iskoristila sve pogodnosti koje im pruža ovaj akcioni plan.
Iz Stejt departmenta su stizali zahtjevi da 69 lokacija perspektivne vojne imovine mora biti registrovano na BiH, tačnije dato na korišćenje Ministarstvu odbrane BiH.