BRISEL, BANJALUKA - Evropska unija planira dva paketa proširenja na zapadni Balkan, i ako BiH ne uđe u prvi paket sa Srbijom i Crnom Gorom, postoji opasnost da ulaznicu u Evropu bude čekala sve dok ne bude riješen status Kosova.
Kako nam je rekao izvor iz EU, postoji bojazan da BiH ne uđe u prvi paket, čime bi se pojavila opasnost da postane talac rješavanja pitanja južne srpske pokrajine, koju su kosovski Albanci proglasili državom.
S obzirom na to da ni pet zemalja članica EU nije priznalo Kosovo, postavlja se pitanje koliko bi BiH morala čekati rješenje statusa južne srpske pokrajine.
Naime, kako je pojasnio taj evropski izvor upućen u politiku proširenja, EU planira da proširenje na zapadni Balkan obavi u dva kruga i neće od toga odstupiti ni zbog koje zemlje, pa ni BiH, jer su procedure prilikom proširenja vrlo komplikovane.
Kako nam je rekao, realno je da prvi paket proširenja bude između 2022. i 2025. godine, dok bi drugi paket proširenja došao mnogo kasnije, vjerovatno i iza 2030. godine, ukoliko bi do tada bilo riješeno pitanje Kosova.
Prvi paket bi, osim Srbije i Crne Gore, vjerovatno obuhvatio i Makedoniju i možda Albaniju i BiH, ali da to zavisi od brzine kojom će se BiH kretati na putu ka EU.
Jedan evropski ekspert nam je rekao da, radi orijentacije o dužini procesa i procedura koje treba sprovesti, BiH kao primjer može poslužiti Hrvatska. Kako je rekao, Hrvatska je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala u oktobru 2001. godine, a zahtjev za članstvo podnijela je u februaru 2003. godine. Status kandidata dobila je u junu 2004. godine, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u februaru 2005. godine, jer je proces ratifikacije u evropskim parlamentima trajao dugo. Iste godine, u oktobru, Hrvatska je započela pregovore za članstvo, koji su završili u junu prošle godine. Hrvatska će članica EU postati u julu naredne godine.
EU planira da proširenje obavi u dva kruga i neće od toga odstupiti ni zbog BiH, jer su procedure prilikom proširenja vrlo komplikovane
"Od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do članstva Hrvatskoj će biti potrebno 12 godina, i to je orijentacija za BiH, koja je ipak dosta složenija zemlja u kojoj je nadležnost evropskih integracija možda i do 70 odsto na entitetima", rekao je on. Dodao je da bi ostale zemlje mogle svoj put ka EU prilagoditi sa BiH, ukoliko ona ne bude zaostajala, ali da se na BiH neće čekati.
Martin Raguž, potpredsjednik HDZ 1990, rekao je da mu je poznato da EU planira dva paketa proširenja i da još nije kasno da se BiH EU priključi u prvom paketu.
"Ova godina će dati odgovor na pitanje u kojem ćemo paketu biti. Mislim da još ima šanse da budemo dio tog prvog paketa i da nakon formiranja Vijeća i dobre atmosfere nakon sastanka u Banjaluci riješimo predmet 'Sejdić i Finci', što nam daje šansu da apliciramo za status kandidata", rekao je Raguž.
Raguž je upozorio da realna opasnost postoji, jer je BiH prije nekoliko godina bila ispred Srbije u evropskim integracijama, ali da je u proteklih nekoliko godina potpuno zaostala.
"Ako nakon ovog dobrog starta nastavimo negativnu dinamiku od prije nekoliko godina, opasnost da se vežemo sa Kosovom sigurno postoji", istakao je on.
Staša Košarac, član zajedničke Komisije za evropske integracije parlamenta BiH, kaže da bi vezanje puta BiH sa Kosovom bilo pogubno, te da se BiH može priključiti uz Srbiju i Crnu Goru kada je u pitanju put u EU.
"Možemo se priključiti Srbiji i Crnoj Gori samo ukoliko se u BiH budu uvažavali legitimni interesi sva tri naroda i ukoliko se bude shvatilo da je RS partner u EU integracijama, a ne, kako to Sarajevo želi, da za partnera u integracijama ima dio međunarodne zajednice, koja ne uvažava stavove RS", kazao je Košarac.
Amir Zukić, generalni sekretar SDA, smatra da bi ova činjenica trebalo da bude alarm za sve da BiH pokrene stvari sa mrtve tačke.
"Mislim da smo mogli ići i uporedo s Hrvatskom da je bilo više pameti, a manje emocija. Nadam se da će u narednom periodu u tom smislu svi sinhrono djelovati, da ćemo zadovoljiti te potrebne uvjete. Treba da smanjimo emocije i više koristimo pamet, sve bi se to moglo brzo riješiti", rekao je on i dodao da standardi koje nam EU postavlja jesu izazovni, ali nisu nepremostivi.