PARIZ - BiH, Hrvatska, Crna Gora i Monako primljeni su juče u Uniju za Mediteran, izjavio je francuski šef diplomatije Bernar Kušner u Parizu na početku sastanka ministara 43 zemlje EU i Mediterana.
Ministarski sastanak prethodi sastanku šefova država ili vlada 43 zemlje, koji je trebalo da počne juče poslijepodne, a na kojem će biti pokrenut "Barselonski proces: Unija za Mediteran".
Mediteransku uniju činiće 27 zemalja članica EU, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te evropske sredozemne zemlje - BiH, Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Monako.
U Uniju su pozvane 44 zemlje, ali libijski voda Moamer Gadafi odbio je da učestvuje u ovom projektu.
Unija za Mediteran će se zasnivati na saradnji u konkretnim projektima u više područja - ekološkoj zaštiti, solarnoj energiji, civilnoj zaštiti, obezbjeđenju pitke vode i u oblasti pomorskih i putnih komunikacija.
Na čelu Unije biće dvojica kopredsjedavajućih - jedan s evropske strane, a drugi s južne obale Mediterana.
Predviđeno je i osnivanje sekretarijata, čije će sjedište biti naknadno određeno. Svake druge godine biće održavani sastanci na vrhu, a između njih bili bi održavani sastanci na ministarskom nivou.
Osnivanje Unije Mediterana je ideja francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, koji smatra da je budućnost Evrope na jugu i da Unija za Mediteran može pomoći u borbi protiv terorizma i fundamentalizma.
Unija za Mediteran trebalo bi da bude nastavak i dogradnja Procesa iz Barselone, koji je 1995. godine pokrenut kao politički forum za saradnju sa zemljama na južnoj obali Sredozemnog mora.
U radu ovog skupa učestvuju i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, delegacija Crne Gore, koju predvodi premijer Milo Ðukanović, i Hrvatske, koju predvodi predsjednik Stjepan Mesić. Samitom će predsjedavati francuski predsjednik Nikola Sarkozi.