BiH

BiH, entitetima i kantonima nedostaje još 7.716 birokrata

BiH, entitetima i kantonima nedostaje još 7.716 birokrata
Foto: pixabay.com/ilustracija | BiH, entitetima i kantonima nedostaje još 7.716 birokrata
Uroš Vukić

SARAJEVO, BANJALUKA - Sudeći po sistematizaciji radnih mjesta, institucijama BiH, entiteta i kantona, bez policijsko-bezbjednosnih struktura, nedostaje 7.716 radnika.

Iz Specijalnog izvještaja o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima BiH, FBiH, RS, Brčko distrikta i kantona FBiH, koji je uradio ombudsman BiH, može se zaključiti da samo institucijama BiH nedostaje 3.006. radnika. Na ovom nivou sistematizovano je ukupno 18.598 radnih mjesta, a popunjeno "svega" 15.592.

Ako je suditi po ovom izvještaju, Predsjedništvu BiH nedostaje deset radnika, Savjetu ministara BiH, odnosno Generalnom sekretarijatu 14, Parlamentu BiH, gdje trenutno radi 171 radnik, nedostaje još njih 46 itd.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, u ovom trenutku, njenim institucijama, u kojima je zaposleno 4.006 radnika, nedostaje još njih 1.241, a zanimljivo je da ima i onih koji su "prebacili" sistematizaciju pa tako u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave ima sistematizovanih 46 radnih mjesta, a rade 52 radnika.

U Federaciji BiH, ako je suditi po sistematizaciji, u ovom trenutku nedostaje 1.617 radnika, jer je od ukupno 5.423 sistematizovana radna mjesta, popunjeno 3.806, a "najgora" situacija je u Ministarstvu finansija FBiH, gdje od sistematizovanih 246 radnih mjesta, imaju "samo" 129 radnika.

Ukupno, bez bezbjednosnih i policijskih struktura u institucijama BiH, entiteta i kantona, sistematizovano je 34.416 radnih mjesta, a popunjeno 26.700 pozicija, tako da u administraciji "nedostaje" 7.716 radnika. Najveći raskorak između broja sistematizovanih i popunjenih radnih mjesta, kada je riječ o kantonima, jeste u Unsko-sanskom kantonu, gdje trenutno radi 161 radnik, a sistematizovana su 383 radna mjesta.

"Sistematizacije su uvijek rađene preko broja i nikada nisu urađene da budu 100 odsto ispoštovane. Uvijek negdje oko 30 odsto radnika po sistematizaciji fali i tako je bilo i u nekim bivšim sistemima. Te sistematizacije su rađene za neki idealni slučaj neograničenih resursa, koji su uvijek ograničeni", rekao je Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine.

Na primjeru same Agencije za državnu službu BiH, Akšamija objašnjava kako stvari funkcionišu, pa tako navodi da je u ovoj Agenciji sistematizovano 36 radnih mjesta, a da trenutno ima 26 zaposlenih.

"Objektivno, nama za izvršavanje svih poslova fali još četiri ili pet ljudi da nesmetano izvršavamo sve ono što se stavi pred nas. Ako bismo gledali neke standarde i rast broja radnika u institucijama od 2003. do danas, mi bi trebalo da imamo između 70 i 90 ljudi", kaže Akšamija dodajući da je sadašnji broj radnika u administraciji dovoljan, ali da je neophodna reorganizacija posebno na nivou Federacije BiH, gdje se neke stvari poklapaju sa kantonima.

Što se tiče kantona, najviše radnika, ako je suditi po sistematizaciji, fali u Kantonu Sarajevo, i to njih 360, s obzirom na to da je od 1.156 sistematizovanih, popunjeno 796 pozicija, dok je malo bolja situacija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kojem fali 227 radnika, jer je od 600 sistematizovanih zaposleno njih "samo" 373.

U Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave BiH kažu da institucije javne uprave i svi nivoi vlasti godinama izbjegavaju da provedu potrebne reforme u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima i dovedu u red dokumente unutrašnje sistematizacije sa stvarnim potrebama organa uprave.

"Strateškim okvirom za reformu javne uprave 2018-2022. predviđeno je da se izvrši analitička procjena za svako pojedinačno mjesto u državnoj službi kroz intervencije u aktima o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta", kažu u Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave dodajući da se novim strateškim okvirom predviđa i uspostavljanje modernog planiranja kadrova i profesionalnog razvoja zaposlenih.

Institucije BiH

Sistematizovano - 18.598

Zaposleno - 15.592

Nedostaje - 3.006

Republika Srpska

Sistematizovano - 5.247

Zaposleno - 4.006

Nedostaje - 1.241

Federacija BiH

Sistematizovano - 5.423

Zaposleno - 3.806

Nedostaje - 1.617

Kantoni

Sistematizovano - 5.148

Zaposleno - 3.296

Nedostaje - 1.852

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Projekti BiH arhitekata i dizajnera koji su dio internacionalnog VELUX takmicenja

Marketing tim / 23.06.2021 12:54

Bringing Light to Life Architectural Design Awards takmičenje je koje postoji već 7 godina u Bugarskoj, a od 2018. godine i učesnici iz Bosne i Hercegovine imaju priliku biti dio istog.

Velux | Projekti BiH arhitekata i dizajnera koji su dio internacionalnog VELUX takmicenja

I ove godine arhitekti i dizajneri dobili su izazovnu priliku da sa svjetskom publikom podijele svoje najnovije projekte. Naši arhitekti predstavili su primjere dobre prakse u korištenju VELUX solucija na temu „Neka vaša priča postane pobjednik“.

Arhitekti i dizajneri imali su zadatak da u svojim projektima pristupe rješavanju dnevne svjetlosti koristeći rješenja prirodnog osvjetljenja kompanije VELUX. 90% vremena provodimo u zatvorenom, a to utiče na naše zdravlje. Zbog toga zgrade moraju više doprinijeti dobrobiti ljudi uzimajući u obzir dnevnu svjetlost i prirodnu ventilaciju. Ne možemo živjeti bez dnevnog svjetla. Dnevno svjetlo utiče na našu sposobnost koncentracije, produktivnost, zdravlje i spavanje.

Bosanskohercegovački arhitekti i dizajneri čiji projekti su bili dio ovog takmičenja su: Aleksandra Banović, Belma Šačiragić, Dalila Fejzagić, Haris Bradić i Maja Nurkić. Kako su izgledali njihovi projekti, s kojim izazovima su se susreli i koliko je u arhitekturi i svakodnevnom životu bitna prirodna, dnevna svjetlost pročitajte u nastavku:


Aleksandra Banović

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera


Projekat: Apartmani Dalmacija

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera

Aleksandra o svom projektu:

Najveći izazov u predstavljenom projektu „Apartmani Dalmacija“ sastojao se u rekonstrukciji i adaptaciji već postojeće, djelimično izgrađene, postojeće strukture. Zahtjev investitora sastojao se u promjeni namjene izgrađene strukture u prostore za apartmanski smještaj.

Reorganizacija prostorne cjeline zahtjevala je maksimalnu iskorištenost prostotrnih kapaciteta uz poštovanje svih standarda prostornog komfora.

U okviru projektnog zadatka rekonstrukcija i adaptacija zahtjevala se maksimalna iskorištenost svih postojećih konstruktivnih elemenata, kao i selektivni prostup problemu rješavanja prostorne organizacije.

Dio postojeće izgrađene strukture potpuno je rekonstruisan sa promjenom namjene, dok je dio zgrade namjenjen za stanovanje investitora zahtjevao minimalne intervencije koje su se ticale uglavnom spoljašnjeg izgleda tog dijela objekta.

Jedan od ključnih parametara za ostvarivanje optimalnih uslova prostornog komfora predstavlja izgled ambijentalne cjeline i kompletnog prirodnog okruženja. U predstavljenom projektu prirodno okruženje koje ima uglavnom mediteransku klimu zahtjevalo je upotrebu prirodnih materijala, gdje preovladavaju drvo i cigla, koji su doprinjeli boljem uklapanju objekta u ambijentalnu cjelinu.

Krajnji cilj svakog uspješnog projekta je kompromis između specijalnih zahtjeva investitora i kreativnog izražavanja projektanta sa akcentom na funkcionalnosti i ostvarivanju optimalnih uslova prostornog komfora, što je bio slučaj u ovom projektu rekonstrukcije.  

O važnosti dnevne svjetlosti kaže:

Vizuelna percepcija stvarnosti i lični doživljaj iste ni u kom pogledu ne bi bili mogući bez fizičkog fenomena koji danas nazivamo svjetlost. Pojam dnevne svjetlosti  u arhitekturi predstavlja veoma bitan faktor koji utiče na ostvarivanje prostornog komfora. Iako prostorni komfor može da ima neke subjektivne parametre koji ga određuju, on svakako uključuje i neke opšte parametre, a jedan od njih svakako je dnevna svjetlost, dok intenzitet dnevne svjetlosti može da ima veliku ulogu u ostvarivanju subjektivnog prostornog komfora.

Prema tome, pojam dobre arhitektonske prakse svakako nije moguć ni ostvariv bez funkcionalno osmišljenog koncepta osvjetljenja unutar neke prostorne cjeline i strateški projektovanih cjelina za ostvarivanje dovoljnih optimalnih količina dnevne svjetlosti.


Belma Šaćiragić

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera


Projekat: Villa E

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera

Belma o svom projektu i iskustvu sa VELUX rješenjima:

U današnjem digitalnom svijetu sve je veća potreba za interakcijom čovjeka sa prirodom. Samoodrživi objekti, prirodni materijali, prirodna svjetlost u objektu - sve su to stavke koje poboljšavaju kvalitetu samog objekta i života korisnika.

Dizajn se mijenja i stvar je ličnog stila, te ga prilagođavamo svakom investitoru, a kvalitetan i zdrav prostor traje i direktno utiče na život i razvoj čovjeka. VELUX brendirani proizvodi, bazirani na tradiciji, kvaliteti i inovativnim rješenjima, omogućili su da svaki kvadrat prostora bude prirodno osvijetljen i ventiliran čime se postiže uspješna interakcija čovjeka sa prirodom.

Igrom dnevne svjetlosti u prostoru i posmatranjem zvjezdanog neba, oživljena je i omogućena funkcionalnost svakom potkrovlju ili centralnom dijelu objekta koji bi bez zentalnog osvjetljenja bio nekvalitetan, nefunkcionalan i nezdrav prostor. Odlučila sam se da svoj projekat rekonstrukcije i dogradnje objekta prezentiram na VELUX BLL Architectural Design Award 2020.

U projektu je jasno dokumentovana slika zatečenog stanja objekta, a VELUX krovni prozori su u novom rješenju projekta u potpunosti funkcionalno i estetski transformisali prostor, što su prepoznali i kolege iz Stručnog žirija kao i sam investitor.

Zahvalna sam kompaniji VELUX na izvrsnoj organizaciji takmičenja kao i mogućnosti da imamo kontakt na regionalnom nivou, da prezentiramo svoj rad, analiziramo ideje i projekte kolega i razmjenjujemo konstruktivne kritike koje uvijek dovode do poboljšanja kvalitete kako projekta tako i proizvoda.

Takođe, ovo takmičenje implicira tezu da su VELUX proizvodi inspiracija arhitektima u kreiranju inovativnih i funkcionalnih projektnih rješenja.”


Dalila Fejzagić

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera


Projekti:

  • Privatni stan Odobašina
  • Mutvaq
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera

 

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera

Dalila o učešću na takmičenju:

Drugu godinu za redom dostavljam radove i tako učestvujem u VELUX BLL Architectural Design Award-u. Projekte sa kojima ušestvujem su redovni, stvarni projekti koje radimo za naše klijente.

Na taj način bavimo se prostorima u kojima nastojimo aplicirati stvarne potrebe klijenata, a ona najosnovnija je potreba za prirodnom svjetlošću, ali i protokom svježeg i čistog zraka. Tako uviđam nezamjenjivu ulogu prirodne svjetlosti na kojoj se temelji zdrav i kvalitetan život.


Haris Bradić

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera


Projekti:

  1. Apartman Jelina Iglica

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera

O projektu Jelina Iglica:

Krajolik, bogatstvo prirode oslikano u prelijepim jelama koje se savijaju pod snježnim pokrivačem i već nekoliko vrlo uspješnih arhitektonskih realizacija na planini Jahorini, od samog su početka dizajn usmjeravali na oblik izveden iz kontura drveta jele, bora ili smrče kojima okruženje obiluje.

Kontura postaje kosi krov koji se proteže od etaže prizemlja do samoga špica na visini od 9,5 m te tako skoro u cijelosti pokriva sve tri nadzemne etaže. Egzaktnih urbanističkih parametara nije bilo te se slijedio cilj volumetrijske nenametljivosti u odnosu na susjedne objekte. Kose su plohe krova ujedno i fasadne (sjeverna i južna) pa su ključnu ulogu u osiguravanju unutarnjeg osvjetljenja imali krovni prozori na obje strane.

Prednja su i stražnja strana klasične fasadne plohe, gdje je istočna ujedno i ulazna te je potpuno zatvorena, dok je zapadna fasada u najvećem procentu staklena, pa tako omogućava neometan pogled na netaknutu planinsku prirodu. Unutarnja se dispozicija sastoji od šest apartmana površine od 33 do 75 m2, sa zajedničkim sadržajima u suterenu.

Objekt ima ukupnu uporabnu površinu od 285 m2, a materijaliziran je suvremenim materijalima: plastificirani lim u obliku kaseta, drvena fasadna obloga, kontaktna fasada zamišljena s ukrasnim malterima i staklo.


       2. Projekat: Četiri kuće


Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera

O projektu 4 kuće:

Projekt Četiri kuće predstavlja kompleks kolektivnoga stanovanja s visokim stupnjem intime svake jedinice. Nalazi se na prigradskoj padini Poljine, s direktnom orijentacijom prema gradu Sarajevo.

Veličina jedne kuće je 15,2 x 10,4 m, multiplicirana četiri puta na parceli. Udaljenost od pristupne saobraćajnice iznosi 7,20 m, a od bočnih se strana granice parcele prati urbanistički parametar od 3 m. Najviša kota krova jedne kuće iznosi 7’97 m, a najniža -3’07 m (suteren).

Površina je kuće po etažama, kako slijedi: garaža 154,9 m², prizemlje 169,28 m² i kat 128,39 m². Ukupna uporabna površina iznosi 452,57 m². Pješački su pristupi na jugoistočnoj strani kuće, a kolski na jugozapadnoj. Donjem se pojasu kuća pristupa direktno s glavne ceste, a gornjem s nove saobraćajnice unutar kompleksa (koja se također spaja s glavnom cestom).

Forma i volumen kuće nastali su kao potreba za objedinjavanjem funkcionalnog, tradicijskog i ekološki osviještenog dizajna. Kako bi se planirana kuća prilagodila svome terenu, ali u isto vrijeme i akcentuirala, ideja je da ona poput stijene izvire iz prirodne konfiguracije zatečenoga terena.

Princip i koncept uobličenja same kuće i dalje poštuju proporciju, ravnotežu, opreku i gradaciju, s elementom asimetrije. Ona se otvara prema Suncu i stremi k nebu i nesmetanom pogledu na grad Sarajevo. Nagib krova iznosi 7,2°, dok je njegova najviša kota 7,97 m, a najniža 6,06 m.

Kuća se sastoji od tri etaže (S+P+1) namijenjene obiteljskom stanovanju. Svijetla je visina prizemlja 2,65 m, a suterena  2,55 m. Visina je kata varijabilna zbog kosine krova (2,71 – 3,90 m). Prostorna je organizacija kuće vrlo jednostavna, s akcentom na funkcionalnost i ugodnost. Na prizemnom se vodoravnom planu nalazi javni dio kuće – dnevni boravak s kuhinjom i blagovaonicom, sa spavaćom sobom za goste s privatnim kupatilom i garderobom.

Vešeraj u prizemlju ima svoj izlaz izvana radi funkcionalnosti i praktičnosti. Kroz otvoreno trokrako stubište pristupa se katu koji je intimni dio kuće, sa spavaćim sobama za djecu i master-spavaćom sobom s privatnim prostorijama i centralnom ostavom.

Dalje, otvoreno se stubište spušta u suteren koji je u tom dijelu obogaćen unutarnjim zelenilom. Suteren se sastoji od pratećih sadržaja, garaže i multifunkcionalne prostorije. Otvoreno stubište te centralni garderober za master-sobu osvijetljeni su putem krovnih prozora.

Dodatno se osvjetljenje u podrumu postiže bočnim svjetlosnim oknima i podrumskim prozorima. Sadržaj je prostora organiziran tako da postiže visok standard stanovanja, uzimajući u obzir potrebe svih korisnika.

Čista je prostorna organizacija ono što daje dodatnu kvalitetu stanovanja u objektu, a dodatni je motiv što su sve prostorije zadovoljavajuće orijentacije. Orijentacija je bila jedan od primarnih ulaznih parametara prilikom projektiranja kompleksa, kako bi se što bolje uporabile mogućnosti energetske učinkovitosti i zadovoljili principi energetski učinkovite arhitekture.


      3. Projekat: S.a.K. Housing

Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Foto: Velux / Jedinstveni projekti bosanskohercegovačkih arhitekata i dizajnera
Najčitanije