BANJALUKA - BiH je u protekloj godini značajno popravila uslove za poslovanje zbog čega više nije najgora zemlja za biznis u Evropi, pa čak ni regionu, smatraju analitičari američkog magazina "Forbes".
BiH je na novoj globalnoj listi tog uglednog poslovnog časopisa zauzela 84. mjesto od 134 rangirane zemlje svijeta, što je napredak za čak 17 pozicija u odnosu na prošlogodišnju ljestvicu.
Od 11 analiziranih područja, napredak smo ostvarili u oblastima monetarnih i trgovinskih sloboda, te tehnologiji, dok najlošije ocjene imamo za glomaznu birokratiju i (ne)poštivanje prava svojine.
Za razliku od istraživanja Svjetske banke o uslovima za poslovanje "Doing Business", po kojima je BiH u 2011. zauzela pretposljednje mjesto u Evropi (ispred Kosova), u "Forbesu" smatraju da više ne zaslužujemo samo dno.
Evropsko začelje prepustili smo Ukrajini, koja je smještena na 105. mjestu globalne ljestvice, a u leđa nam, takođe, gledaju Jermenija (89), Moldavija (90), Srbija (93) i Rusija (102).
Ostavljajući iza sebe istočnog susjeda, koji je pao za čak 12 mjesta u odnosu na prethodno rangiranje, BiH ne drži više ni regionalni "fenjer", ali je i dalje daleko lošija od Slovenije, koja se nalazi na 25. mjestu, Makedonije na 35, Hrvatske na 41, Crne Gore na 53. i Albanije na 64. poziciji.
Kao najozbiljnije makroekonomske probleme BiH ističu značajan deficit tekućeg računa i visoku stopu nezaposlenosti.
"Javna potrošnja na nivou od oko 50 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i dalje je visoka zbog prekobrojnih vladinih kancelarija na državnom, entitetskom i opštinskom nivou", ukazuje se u analizi i dodaje da je privatizacija preduzeća spora, posebno u FBiH, zbog "političke podjele između etnički zasnovanih političkih stranaka".
U "Forbesu" napominju da je BiH dobila značajnu količinu strane pomoći i da će morati da pokaže svoju sposobnost da sprovede ekonomski program reformi kako bi unaprijedila zacrtani cilj pridruživanja EU.
Podsjećaju da je BiH 2009. sklopila stend baj aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) neophodan zbog naglog povećanja javne potrošnje i fiskalne krize pogoršane globalnom ekonomskom krizom. Taj program, napominju, ima za cilj da smanji tekuće potrošnju vlada i da ojača naplatu prihoda.
Igor Gavran, stručnjak za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kaže da ne vidi razloge zbog kojih je naša zemlja mogla da napravi veći iskorak na globalnoj ljestvici po uslovima za poslovanje. Prije će biti, smatra, da su druge zemlje šireg regiona s kojima se poredimo dosta više nazadovale, pa se na taj način našle iza nas.
"Jedini napredak BiH u protekloj godini je u obimu i pobošljanoj strukturi spoljnotrgovinske razmjene", kaže Gavran, ističući da mu je nejasno kako je "Forbes" veliku zemlju poput Rusije mogla da rangira čak 18 mjesta iza nas.
S obzirom na to da analitičari tog poslovnog magazina u metodologiji dosta pažnje posvećuju svim segmentima ekonomskih sloboda, Gavran smatra mogućim da je Rusiji i Srbiji zamjereno zbog uvođenja embarga na izvoz žitarica radi zaštite domaćeg tržišta.
"To je tipičan primjer nečega što se smatra ograničenjem slobode trgovine i protecionističkim mjerama, ali se one ne održavaju negativno na život građana tih zemalja, već time, naprotiv, štite njihove interese", naglašava Gavran.
Ako izuzmemo Rusiju, koja je po mišljenju Gavrana neozbiljno nisko rangirana, ostale zemlje koje je BiH pretekla na listi ne bi trebalo da nam predstavljaju uzor u bilo čemu.
"To što po analizi 'Forbesa' više nismo zadnji u Evropi, već šesti odzada ništa suštinski ne mijenja, jer smo i dalje daleko od uslova za poslovanje koji postoje u razvijenim zemljama", ističe Gavran.