BANJALUKA - BiH je i 15 godina od završetka rata zemlja s najvećim brojem mina u Evropi, saopšteno je iz međunarodne organizacije "Handicap International".
Prema procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK), na području BiH postoje još oko 1.394 kvadratna kilometara sumnjivih površina, za koje se pretpostavlja da skrivaju oko 212.000 mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava.
Najzagađenije bh. opštine minama su Kupres, Brčko, Velika Kladuša, Konjic, Brod, Orašje Gornji Vakuf, Ravno, Bosanska Krupa i Bihać.
Saša Obradović, viši stručni saradnik za upozoravanje na mine u Centru za uklanjanje mina u BiH, naveo je da nedostatak novčanih sredstava za deminiranje najviše usporava ovaj proces.
"Najugroženija područja u BiH su Unsko-sanski, Srednjobosanski i Posavski kanton dok je u RS najugroženija regija Doboj", naveo je Obradović.
On je istakao da najveći broj ugroženih zajednica predstavljaju ruralne zajednice, koje su u velikoj mjeri ekonomski zavisne od pristupa minski zagađenom području. Obradović je precizirao da je do sada u BiH od mina očišćeno 127 kvadratnih kilometara.
Najveći broj nesreća događa se u proljeće i jesen, kada stanovništvo najviše ulazi u sumnjiva područja
Frano Laštro, direktor Uprave za civilnu zaštitu Livanjskog kantona, kazao je da je u ovom kantonu najugroženija opština Kupres, koja spada u deset opština u BiH koje imaju najviše neočišćenih područja.
"Ništa sigurnije nisu ni opšine Livno, Glamoč, Bosansko Grahovo, Drvar i Tomislavgrad. Deminiranje traje dosta sporo zbog mnogo faktora, što zbog nepristupačnosti terena, jer je potrebno pregledati svaki dijelić zemljišta, što zbog nedostatka sredstava", kazao je Laštro.
On je naveo da je do sada na ovom području očišćeno oko 3,8 kilometara kvadratnih, a da je riječ samo o onim područjima u koja su se ljudi vratili ili se namjeravaju vratiti i u koja spadaju naseljena mjesta, infrastrukturni objekti i poljoprivredna zemljišta.
"Nadležni iz Centra za uklanjanje mina trebalo bi da sva opasna mjesta obilježe kako ljudi ne bi ulazili na takva područja i da tako smanje broj nesreća izazvanih minama", istakao je Laštro.
Esher Sadagić, viši stručni saradnik za pomoć žrtvama mina u Centru za uklanjanje mina u BiH, naveo je da je od 1996. godine u BiH od mina stradalo ukupno 1.674 stanovnika, od čega je preminulo 590 osoba.
Deminiranje traje dosta sporo zbog mnogo faktora, što zbog nepristupačnosti terena, što zbog nedostatka sredstava, kazao je Laštro
"Evidentno je da posljednjih nekoliko godina najviše stradaju odrasli, dok se broj stradale djece značajno smanjuje. U periodu od 1996. do 2010. stradalo je 108 deminera, od čega 43 smrtno", istakao je Sadagić.
On je kazao da se najveći broj nesreća događa u proljeće i jesen, kada stanovništvo najviše ulazi u sumnjiva područja.
"Najčešći razlozi stradanja su nepoštivanje minskih oznaka i ulazak u sumnjiva područja, tipa sječa šume, berba šumskih plodova i sakupljanje sekundarnih sirovina, na šta su ljudi prisiljeni zbog ekonomskih razloga", upozorio je Sadagić.
"Najzagađenije" opštine
Kupres
Brčko
Velika Kladuša
Konjic
Brod
Orašje
Gornji Vakuf
Ravno
Bosanska Krupa
Bihać
Žrtve od 1996. do 2010.
1.674
ukupno unesrećenih od mina
590
smrtno stradalih
108
deminera unesrećeno
43
deminera smrtno stradala
Fakti
1.600
kvadratnih kilometara pod minama
127
kilometara kvadratnih očišćeno
220.000
skrivenih eksplozivnih sredstava