SARAJEVO Nakon što je Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poručio vlastima u BiH da do marta moraju usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, ali i da do tada ne moraju nužno usvojiti političke izmjene tog zakona, poznavaoci prilika ističu da je ovo dokaz kako stranci nastavljaju da kroz ucjene i igre nameću mišljenje i odluke domaćim akterima.
Ključ uspjeha, ocjenjuju sagovornici "Nezavisnih novina", jeste isključivo politički dogovor unutar BiH, a to bi, kažu, trebalo da dopusti i međunarodna zajednica.
Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ističe da su tehničke izmjene Izbornog zakona svakako neophodne jer bi se na taj način pojačala kontrola izbornog procesa, koja je, tvrdi, sada nedvosmisleno narušena.
Ali, on je mišljenja da je suština u političkim izmjenama Izbornog zakona BiH.
"Prva stvar, Kristijan Šmit je njemački turista, on nije visoki predstavnik čije bi nalozi i uputstva bili obavezujući za Republiku Srpsku. Važnije je ono šta želi politička javnost u Srpskoj i BiH, a ne šta želi i nalaže on, ali ajde da uobzirimo činjenicu da on i ima neki politički potencijal i da bez obzira iz kakve je pozicije, može da utiče na kreiranje ovog procesa. Drugo, teško je očekivati da će, pogotovo opozicija, pristati da legitimiše izborni proces u kojem ne dođe do tehničkih promjena. Međutim, ove političke izmjene su važnije, jer će one odrediti perspektivu BiH, svu njenu unutrašnju problematiku, formiranje vlasti i sve ostalo, i to je mnogo važnije dugoročno nego ovi tehnički zahtjevi", smatra Vuković, koji jedino rješenje vidi u unutarpolitičkom dogovoru, a ne u nametanju odluka stranaca.
"Najbolje bi bilo da sva rješenja budu proizvod dogovora, ne samo tri faktora koji čine koaliciju vlasti na nivou BiH, već svih političkih aktera u BiH, i da se paralelno sa tehničkim odvijaju i političke izmjene. Jer, dok se ne uspostavi ravnoteža između zahtjeva tri strane, mi ćemo biti u permanentnoj krizi koja će se pretvoriti u veliku mogućnost manipulisanja unutar svake nacionalne zajednice i to će biti izvorište sukoba ne samo između tri strane, već sukoba vlasti i opozicije na svakoj od strana. I to može ići unedogled. Vidjeli smo na sastanku u Laktašima da se otvorila mogućnost da se tri strane mogu dogovarati, koliko god to izgledalo sada neobično i izazovno, ali da taj strani faktor, što direktno, što preko posrednika, ne dozvoljava vođenje samostalne politike u BiH", istakao je Vuković za "Nezavisne novine".
Sa druge strane, Enver Kazaz, politički analitičar iz Sarajeva, ne želi da u ovom slučaju gleda u pravcu toga da strancima smeta vođenje samostalne politike u BiH, već smatra da je ovo očita taktička igra između Šmita i domaćih političara.
"Očito je da Šmit drži do nekog svog autoriteta i da pokušava ucjenjivati domaće aktere da se dogovore o izmjeni Izbornog zakona BiH. Ucjena nije dobra zato što su ovi domaći akteri na putu da se dogovore. Ali ako ne uspiju, Šmit poručuje da on ima šraf koji bi otkočio proces", kaže Kazaz za "Nezavisne novine".
Na pitanje da li vjeruje da bi Šmit zaista nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH ukoliko se vlasti ne dogovore, Kazaz kaže:
"Doveo je sebe u poziciju da bi to morao uraditi do marta. To bi onda otvorilo novu krizu u BiH, Dodik bi proglasio svoj izborni zakon, a ne smijem ni pomisliti kakvi se tek onda otvaraju scenariji".
Zoran Krešić, novinar "Večernjeg lista" u BiH, navodi da će domaći političari ispuniti Šmitov martovski ultimatum za tehničke izmjene samo ako ih stranci ostave na miru, ali i ako "bošnjački klub Doma naroda umjesto destrukcije i nastavaka nestabilnosti izabere budućnost zemlje u EU".
"Politički lideri se i dogovaraju. Ako oni postignu dogovor o političkim reformama, onda će i one proći parlamentarnu proceduru. Ali, ono što je meni problematično jeste da se političarima iz BiH zapravo govori šta će i kako će uraditi a da ih ne puste da to slobodno i samostalno naprave", ističe Krešić.
On ipak pozdravlja stav Šmita da će pustiti domaćim političarima da se dogovore o političkim izmjenama Izbornog zakona BiH.
"To je ipak (privremena) pobjeda protivnika nametanja rješenja od strane OHRa. A to je EU koja želi za sugovornike političare iz BiH, a ne veleposlanike SAD, UK, Njemačke, visokog predstavnika, koji također modeliraju našu budućnost", dodao je.