Rene Holenštajn, švajcarski istoričar i ekspert za razvoj, koji je od 2001. do 2006. godine rukovodio Švajcarskom agencijom za razvoj i saradnju u BiH, smatra da se ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini nije poboljšala.
"Perspektiva za ulazak u Evropsku uniju postoji, ali je BiH još daleko od toga", kazao je Holenštajn i dodao da vlasti u BiH nisu napravile napredak i rezultate kakve građani očekuju.
Holenštajn je u Banjaluci promovisao knjigu "Takvu sudbinu ne želim potpisati", koja predstavlja svojevrstan uvod u kompleksnu problematiku Balkana, odnosno daje višestruki pogled na prošlost, sadašnjost i budućnost regije Balkana.
NN: Promovisali ste u Banjaluci knjigu "Takvu sudbinu ne želim potpisati". Šta Vas je motivisalo da je napišete?
HOLENŠTAJN: Čuo sam više različitih interpretacija o onome što se dešavalo na prostorima BiH i bivše Jugoslavije, ali jako malo se znalo šta misle "normalni" ljudi o budućnosti i prošlosti ovih prostora. Knjiga je pokušaj da se i tim ljudima da glas, dakle da se čuje glas civilnog društva, ljudi koji su se borili protiv toka istorije, rata, nacionalizma, koji su se borili za demokratiju i ljudska prava i koji do danas nisu prestali da se bore za te ciljeve. Te priče su mene lično impresionirale i htio sam da ih dalje prenesem. Malo je knjiga koje pokazuju glasove ljudi koji ovdje žive, kako bi se oni čuli i u zapadnoj Evropi. Po mom mišljenju, ne postoji knjiga koja je sakupila razmišljanja ljudi iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Srećan sam što je moja knjiga prevedena na jezik naroda ovog govornog područja i što mogu da im vratim ono što sam od njih dobio.
NN: Koliko dugo ste radili na pripremi knjige?
HOLENŠTAJN: Od 2001. do 2006. godine rukovodio sam Švajcarskom kancelarijom za razvoj i saradnju u BiH. Materijal sam prikupio prije nego što sam se vratio u Švajcarsku, a publikacija je trajala dosta dugo, tako da je 2007. godine knjiga izašla na njemačkom jeziku, a krajem prošle godine na jeziku govornog područja bivše Jugoslavije.
NN: U knjizi su Vam bili sagovornici ljudi s prostora bivše Jugoslavije. Kako ste birali te ljude i s koliko njih ste razgovarali?
HOLENŠTAJN: Opširne razgovore sam vodio sa 19 intelektualaca iz BiH, Srbije, Kosova i Hrvatske. To su bili novinari, ljekari, advokati, filozofi, teolozi, sociolozi, pisci. U knjizi im je dat prostor da iznesu svoja mišljenja o raspadu jugoslovenske višenacionalne države, ratu i mogućim alternativama. U knjizi su mišljenja šestoro ljudi iz BiH, to su ljudi koje sam poznavao i koji su prilično poznati u bivšoj Jugoslaviji. Izbor svakako nije bio slučajan. Njih povazuje zajednička prošlost bivše države. Kao istoričar ubijeđen sam da se budućnost može graditi samo ako se poznaje prošlost, i to ne jedna interpretacija prošlosti nego više različitih. Većina ljudi s kojima sam razgovarao su žene. To nije slučajno jer se pogotovo žene zalažu za drugačiju budućnost. Osnovna poruka ove knjige, naročito za mlade ljude, je da budućnost mogu kreirati sami.
NN: Kako je knjiga prihvaćena u zemljama zapadne Evrope?
HOLENŠTAJN: Reakcije su bile jako pozitivne. Na promociji je bio veliki odziv medija, što me obradovalo. Bitni švajcarski mediji su izvještavali o knjizi i uočili su da se u njoj vidi jedan drugi glas Balkana. Knjiga je, prvenstveno, upravo i namijenjena zapadnim zemljama koje malo znaju šta se zapravo dešavalo na prostorima Balkana.
NN: Kakvi su Vaši utisci o BiH? Da li se ekonomska i politička situacija poboljšala?
HOLENŠTAJN: Situacija u BiH se nije poboljšala u ekonomskom smislu. Perspektiva za ulazak u Evropsku uniju postoji, ali je BiH još daleko od ulaska u EU. Zabrinjava me što veliki broj mladih ljudi želi da napusti ovu zemlju. Imam utisak da kompletan režim vladavine ne pravi rezultate i napredak koje ljudi u BiH očekuju.
Dejtonski sporazum se gleda kao neka prepreka. Evidentno je da on prije ili kasnije mora biti revidiran ukoliko BiH želi da ima budućnost u Evropi. Takođe, bitno je da se počne zajednički raditi u ekonomskom smislu, jer bez toga nema ni zajedničke budućnosti ni evropske budućnosti za zemlje regiona.
"Uloženo 300 miliona evra"
NN: Više godina ste bili direktor Švajcarske agencije za razvoj i saradnju u BiH (SDC). Šta je SDC sve uradila u BiH?
HOLENŠTAJN: Direkcija radi na nekoliko segmenata u BiH. Bavi se podsticajem malih i srednjih preduzeća, socijalnom oblašću, zdravstvom, te pruža pomoć u razvoju demokratije i u razvoju opština.
NN: Koliko je SDC uložila u obnovu i razvoj BiH?
HOLENŠTAJN: Od rata Direkcija je uložila oko 300 miliona evra u BiH.