BANJALUKA, SARAJEVO - Popis stanovništva, iako je jedan od uslova za kandidaturu BiH u Evropsku uniju, on, po svemu sudeći, neće biti sproveden u ovoj godini.
Isto tako BiH je jedina zemlja evropskog kontinenta koja neće znati tačan broj svojih građana. Pored toga što sve zemlje regiona i EU već sprovode popise stanovništva, BiH još nije dobila zakon na osnovu kojeg bi to uradila i ako uzmemo u obzir to da još nemamo formiranu vlast na državnom nivou, možemo zaključiti da će ovaj uslov za kandidatski status ostati na čekanju.
Podsjećanja radi, Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godine podržan je prošle godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali je zaustavljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Pojedini delegati se nisu slagali sa predloženom odredbom zakona koja je predviđala da će primjena podataka o etničkoj strukturi stanovništva prema popisu stanovništva iz 1991. važiti i nakon okončanja ovog popisa za formiranje vlasti na svim nivoima u BiH sve do potpunog sprovođenja Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Popisa stanovništva u BiH tako neće biti tokom ove godine, a naša je država zbog toga već počela da osjeća posljedice. Evropska komisija je za dva mjeseca prolongirala korištenje sredstava od pet miliona KM, koliko je bilo obezbijeđeno za sprovođenje popisa, između ostalog, i nabavku opreme.
Koliko je popis stanovništva bitan, govore i upozorenja od čelnih ljudi EU, pa je tako tokom svoje posjete Sarajevu predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo naglasio da je popis stanovništva veoma važan za dalje napredovanje BiH u integracijskim procesima.
Manipulisanje
Nakon 20 godina od zadnjeg popisa koristimo različite podatke koji su podložni manipulisanju, kaže Pašalić
Demograf Stevo Pašalić, predsjednik Centra za populaciona i društvena istraživanja RS, kaže da će nesprovođenje popisa imati određene posljedice po BiH.
"Neuvrštavanje u svjetsku statističku evidenciju, nemogućnost BiH da se uključi u određene međunarodne razvojne projekte, ali i posljedice koje unutar BiH onemogućavaju naučna istraživanja, samo su neke od posljedica koje čakaju BiH", naveo je Pašalić.
On naglašava da će i strani investitori izbjegavati ovaj prostor jer nemaju preciznih indikatora na osnovu kojih mogu planirati i pratiti ekonomska kretanja.
"Bio je rat. Veliki su demografski gubici, odliv stanovništva i migracije, i mi nakon 20 godina od zadnjeg popisa koristimo različite podatke koji su podložni manipulisanju", kaže Pašalić
Dobro upućeni u ovu problematiku naglašavaju da svaki ozbiljan investitor koji dolazi u BiH kao jedno od prvih pitanja postavlja koliki je broj stanovnika, jer hoće da zna na kolikom tržištu traži mjesto, pa tek onda dolaze priče o građevinskim dozvolama, administraciji i slično.
Razni eksperti naglašavaju da je žalosno što je popis stanovništva prešao na politički teren, jer je on neophodan, prije svega zbog ekonomije pa tek onda zbog socioloških i svakih drugih istraživanja.
"Teško je na ovako trusnom političkom području prognozirati bilo šta, pa tako i popis, ali mislim da je zadnji voz proljeće sljedeće godine", naglašava Pašalić.
Stručnjaci ističu da je popis stanovništva najobuhvatnije istraživanje u prostoru i da je on preduslov za bilo kakva praktična rješenja i validne podatke.
Osman Topčagić, ambasador Misije BiH u Evropskoj uniji, kaže da su i ministri spoljnih poslova EU više puta isticali da je popis stanovništva u BiH potreban.
"Potreban je iz nekoliko razloga, prije svega zbog odgovora na upitnik koji je uslov za dobijanje kandidatskog statusa i za kvalitetno pregovaranje o budućem članstvu", ističe Topčagić.
On govori da je popis potreban i zbog kvalitetnog pregovaranja o budućoj pomoći i korištenju predpristupnih fondova koji se određuju na osnovu ekonomskih pokazatelja, broja stanovnika i drugih pokazatelja koji se dobivaju popisom.
"Dogovor o popisu je moguće postići i ostaje vrlo malo stvari da se usaglasi i čeka se nova vlada i novi parlament koji bi sve to mogao usvojiti", istakao je Topčagić.
Podsjećanja radi, nakon što se bh. političari nisu mogli dogovoriti o popisu i izjašnjavanju o vjerskom i nacionalnom, dogovor je postignut, ali uz uslov da to ne bude obavezno. Nakon toga dogovora u zakonu o popisu stanovništva domaćinstava i stanova koji je prošao Predstavnički dom Parlamenta BiH, sporan je postao član 48, kojim se propisuje da će se za raspodjelu vlasti koristiti rezultati iz 1991. godine sve do konačnog sprovođenja Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma.
Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH je živjelo 4.377.033 stanovnika, i to 43,47 odsto Muslimana, 31,21 odsto Srba, 17,38 odsto Hrvata, 5,54 odsto Jugoslovena i 0,23 odsto Crnogoraca.
Milica Marković, član Radne grupe za usaglašavanje zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH i stalni član delegacije parlamenta BiH u EU, kaže da je stav RS da član 48 bude izbrisan ili da u njemu stoji da će se rezultati novog popisa početi primjenjivati 2015.
Posljedice
Evropska komisija je za dva mjeseca prolongirala korištenje sredstava od pet miliona KM, koliko je bilo obezbijeđeno za sprovođenje popisa, između ostalog, i nabavku opreme
"Stav EU je da taj zakon što prije bude donesen i da se uđe u proceduru popisa. Nepostojanje popisa škodi političkom imidžu BiH i EU je imala velika očekivanja da će do tog popisa doći, kao što se dešava u EU", kaže Markovićeva.
Ona ističe da dok god ne bude donesen zakon i ne bude urađen popis stanovništva, EU će smatrati da još ne ispunjavamo uslove za kandidaturu u EU.
Nakon što popis stanovništva nije dogovoren na nivou BiH, Republika Srpska donijela je svoj zakon i popis stanovništva, domaćinstava i stanova najavila za polovinu godine. Ovaj popis, naglašavaju mnogi, neće biti relevantan pokazatelj za EU, ali vlasti RS ističu da će on biti urađen prije svega zbog ekonomskih pokazatelja i planiranja.
Dok ostale zemlje iz okruženja tokom popisa odgovaraju na pitanja o informatičkoj pismenosti i pripadnost bračnim, vanbračnim i istopolnim zajednicama, u BiH i nakon 16 godina od završetka rata političke teme dominiraju osnovnim pokazateljima neophodnim za razvoj.
Stručnjaci takođe ističu da će najveći problem biti kartografska podloga za koju treba oko devet mjeseci da bude izrađena i da se na osnovu nje rade popisi, jer poslije posljednjeg popisa 1991. godine broj opština u BiH je povećan, ali isto tako i mnoge opštine su prepolovljene, proširene itd.
U Direkciji za evropske integracije ranije su rekli da bez adekvatnih statističkih pokazatelja BiH ne može programirati svoj razvoj i upravljati njim. Isto tako istakli su da je iz sredstava IPA fondova za pospis stanovništva BiH 2007. godine dobila oko 500.000 KM, 2008. godine kao podršku institucijama za popis dodijeljeno je 2.144.000 KM, a za nabavku opreme i sredstava našoj zemlji dodijeljeno je dva miliona KM.
"Za popis stanovništva se vezuje i povlačenje novca iz EU fondova jer su ekonomski i socijalni faktori jako bitni za povlačenje sredstava iz EU fondova. Dok popis stanovništva ne bude obavljen, biće usporeno i povlačenje novca iz fondova EU", naglašava Markovićeva.
Dobro upućeni u procedure za povlačenje novca ističu da se svi relevantni parametri baziraju na podacima "po glavi stanovnika", te da BiH ne može sebi da dozvoli da barata ciframa od 3,6 do 4,1 milion stanovnika, jer se radi o razlici od pola miliona ljudi.
Nepostojanje relevantnih pokazatelja mijenja podatke o visini bruto društvenog proizvoda, što se nadovezuje na kreditni rejting zemlje itd.
Rezultati popisa 1991. godine
- Broj stanovnika 4.377.033
- Broj stanovnika ženskog pola 2.193.238
- Broj stanovnika muškog pola 2.183.795
- Broj domaćinstava 1.207.098
- Veličina prosječnog domaćinstva 3,6 članova
- Gustoća naseljenosti 85,5 stanovnika/km2
- Prosječna starost žena 35 godina
- Prosječna starost muškaraca 33 godine
Nacionalna struktura
- Muslimani 1.902.956 43,47 %
- Srbi 1.366.104 31,21 %
- Hrvati 760.852 17,38 %
- Ostali 347.121 7,94 %
Bivša Jugoslavija
- Srbija 9.791.475
- Hrvatska 4.760.344
- Bosna i Hercegovina 4.377.033
- Makedonija 2.033.964
- Slovenija 1.962.606
- Crna Gora 615.267