BANJALUKA - Institucije BiH nemaju plan u slučaju da na samitu NATO-a u Čikagu krajem ovog mjeseca bude aktiviran Akcioni plan za članstvo, tvrdi Dušanka Majkić, predsjednik Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost bh. parlamenta.
Majkićeva tvrdi da nijedna institucija ne zna odgovor na pitanje šta će BiH raditi ako u septembru bude aktiviran godišnji ciklus Akcionog plana, te da je iz tog razloga na prošloj sjednici Predstavničkog doma bh. parlamenta pokrenula inicijativu da institucije BiH daju informaciju šta i kako namjeravaju raditi.
"Da ste to pitanje postavili bilo kome iz zakonodavne i izvršne vlasti, niko vam ne bi mogao odgovoriti. I sami predstavnici NATO-a smatraju da ni javnost niti institucije u ovoj zemlji nemaju odgovor na to pitanje", kaže Majkićeva.
U inicijativi je Majkićeva zatražila od Savjeta ministara BiH da napravi analizu argumenata za i protiv članstva i šta ono donosi u vojnom i političkom smislu. Zatražila je da se da informacija koliko bi članstvo koštalo, kao i kakvu vrstu oružanih snaga (OS) BiH želi da ima.
"Trebamo odgovor na koji način i iz kojih izvora BiH namjerava izvršiti ulaganja u modernizaciju OS, kako pokrivati troškove učešća u budućim NATO misijama i kako bi se na NATO integracije odrazilo negativno mišljenje građana RS. S obzirom na to da nijedna institucija BiH do sada nije izašla u javnost sa konkretnim pokazateljima, smatram da je neophodno otvoriti debatu u parlamentu u koju bi pored poslanika i delegata trebalo uključiti članove Predsjedništva i Savjeta ministara", rekla je Majkićeva.
Muhamed Ibrahimović, ministar odbrane BiH, kaže da podržava inicijativu Majkićeve i da je takvu vrstu rasprave neophodno hitno održati.
Majkićeva zatražila od Savjeta ministara BiH da napravi analizu argumenata za i protiv članstva
"Gospođa Majkić ima razloga za zabrinutost i zato podržavam tu aktivnost koju je pokrenula. To je dug proces i on proizvodi nove zahtjeve, reforme i puno toga što vjerovatno do sada nije dovoljno poznato i vjerovatno se do sada, nažalost, niko nije ni spremao za to", rekao je Ibrahimović.
On je izrazio nadu da BiH neće doživjeti sramotu na samitu NATO-a u Čikagu ako bude aktiviran Akcioni plan, a da se pokaže da BiH nije spremna da od septembra efikasno krene sa implementacijom programa.
"To je vrlo ozbiljno pitanje koje moramo hitno pokrenuti da se ne bismo obrukali kao zemlja. Što se mene tiče, ja se obavezujem da će Ministarstvo odbrane uraditi sve što bude do nas. Ali reforme i sve što moramo uraditi ne odnosi se samo na ovo ministarstvo, nego i na brojne druge institucije u oblasti bezbjednosti, pravne države, ljudskih prava. Zato podržavam gospođu Majkić da se napravi studija i da se vidi koje institucije imaju koje obaveze", rekao je on.
Dženan Selimbegović, portparol Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kaže da nije upoznat sa inicijativom Majkićeve i da će pitanje implementacije MAP-a biti stvar političke odluke u BiH.
"U slučaju da u Čikagu bude aktiviran MAP, čeka se septembar, kad se daje prvi godišnji ciklus, i tada će se staviti u program koje stvari se moraju uraditi. I onda se ti ciklusi ponavljaju iz godine u godinu dok se ne ispune svi zadati uvjeti", rekao je Selimbegović.
Ines Kuburović, portparol NATO štaba u Sarajevu, kaže da je MAP program savjetovanja, pomoći i praktične podrške, skrojen prema specifičnim potrebama zemalja koje teže članstvu u NATO-u.
"Učešće u MAP-u ne prejudicira odluke Saveza u pogledu budućeg članstva. Zemlje u MAP-u podnose svoje Godišnje državne programe (GDP) koji se tiču priprema za eventualno članstvo. Te pripreme obuhvataju političke, ekonomske, odbrambene, materijalne, bezbjednosne i pravne aspekte. Proces MAP-a nudi i usredsređen sistem povratne sprege o napretku koji zemlja kandidat ostvari u svojim programima", rekla je ona i dodala da to podrazumijeva i političke i tehničke savjete, kao i godišnje sastanke između svih članica NATO-a i pojedinačnih zemalja kandidata u cilju ocjene ostvarenog napretka.